hrvatski

Kvaliteta življenja osoba s umjerenom i težom mentalnom retardacijom u obiteljskim i institucionalnim uvjetima života

Istraživanja kvalitete življenja odraslih osoba s mentalnom retardacijom u našim uvjetima do sada su bila zanemarena, iako ona imaju vrlo primjenjivu važnost jer daju pokazatelje i smjernice i za stručni rad, i za društvene aktivnosti u cilju poboljšanja kvalitete življenja ovih osoba. Polazeći od činjenice da u našoj zemlji prevladava segregacijski institucionalni, sustavno - orijentiran model skrbi za osobe s umjerenom i težom mentalnom retardacijom, pojavila se potreba za istraživanjem koje bi egzaktnije, tj. znanstveno utvrđenim činjenicama ukazalo na indikatore i značajke kvalitete življenja ovih osoba u postojećim uvjetima. Krenulo se od pretpostavke da pokazatelji takvog istraživanja mogu pridonijeti općem unapređivanju znanja o samom problemu kao i humanizaciji uvjeta života osoba s mentalnom retardacijom. Također je pretpostavljen mogući značaj ovakvog istraživanja kao doprinosa međukulturalnom preispitivanju opće utvrđenih spoznaja i iskustava. Osnovni cilj ovog istraživanja bio je utvrđivanje faktora koji determiniraju objektivna obilježja kvalitete življenja odraslih osoba s umjerenom i težom mentalnom retardacijom ovisno o uvjetima života u instituciji ili obitelji. Svrha mu je bila i dobivanje uvida u mogućnost njihova izbora u svakidašnjem životu i osobna očekivanja za budućnost. Pojedinačni ciljevi istraživanja bili su usmjereni na: definiranje latentne strukture objektivnih čimbenika kvalitete življenja ispitanika; utvrđivanje postoje li razlike u čimbenicima kvalitete življenja između skupina ispitanika iz obitelji i institucije; definiranje latentne strukture ispitivanog prostora mogućnosti vlastitog izbora ispitanika u svakidašnjem životu; utvrđivanje postoje li razlike u mogućnosti vlastitog izbora između skupina ispitanika iz obitelji i institucije; utvrđivanje postoje li razlike u osobnim očekivanjima za budućnost između skupina ispitanika iz obitelji i institucije. U kontekstu ispitivanja mogućnosti vlastitog izbora ispitanika cilj istraživanja bio je ispitati i postoje li razlike u samoprocjeni od strane samih osoba s mentalnom retardacijom i procjene njima bliskih osoba iz uže okoline (roditelja ili osoblja ustanove). Istraživanje je obuhvaćalo uzorke ispitanika - odraslih osoba s umjerenom i težom mentalnom retardacijom (50 iz institucije i 50 iz obitelji) i uzorke procjenitelja (50 roditelja ispitanika iz obitelji i 50 stručnih djelatnika institucije u neposrednom radu s institucionaliziranim ispitanicima). U svrhu prikupljanja općih podataka o ustanovi u kojoj su smješteni institucionalizirani ispitanici i čije dnevne programe pohađaju i ispitanici iz obitelji izrađen je Upitnik o strukturi i organizaciji ustanove. Također je za potrebe istraživanja izrađen i primijenjen Upitnik o socio - ekonomskom statusu obitelji ispitanika. Za utvrđivanje objektivnih čimbenika kvalitete življenja ispitanika primijenjena je Skala procjene objektivnih indikatora kvalitete življenja osoba s mentalnom retardacijom koja je izrađena za potrebe istraživanja (Teodorović, B., Bratković, D., Škrinjar, J., Kraljević, M., 1997). Za procjenu mogućnosti vlastitog izbora primijenjena je Skala procjene mogućnosti vlastitog izbora osoba s mentalnom retardacijom skupine stranih autora (Kishi, G., Teelucksingh, B., Zollers, N., Park-Lee, S. i Meyer, L., 1988), koja je prilagođena našim uvjetima (Bratković, D., 1997). Za procjenu očekivanja za budućnost ispitanika primijenjen je Upitnik o očekivanjima za budućnost osoba s mentalnom retardacijom. Radi se također o prilagođenoj verziji originalnog njemačkog upitnika čiji je autor Speck, O., 1982 (prijevod i prilagodba: Teodorović, B., Bratković, D., 1997). Analiza metrijskih karakteristika glavnih mjernih instrumenata istraživanja izvedena je programom RTT - 7. Identificiranje latentnih dimenzija ispitivanog prostora kvalitete življenja i mogućnosti vršenja izbora ispitanika s mentalnom retardacijom izvršeno je programom faktorske analize pod komponentnim modelom. Primijenjena je i analiza kongruencije izoliranih faktora u uzorcima ispitanika. Za identificiranje statistički značajnih razlika između uzoraka ispitanika u svim područjima mjerenja primijenjena je robusna diskriminacijska analiza i jednofaktorska analiza varijance. Dobiveni rezultati istraživanja omogućili su prihvaćanje svih postavljenih hipoteza istraživanja. Utvrđena je razlika u strukturi faktora (nisu međusobno kongruentni) koji opisuju objektivne indikatore kvalitete življenja institucionaliziranih i osoba s mentalnom retardacijom koje žive u svojim obiteljima te su identificirane statistički značajne razlike u njihovim rezultatima. Utvrđena je i razlika u strukturi faktora (nisu međusobno kongruentni) koji opisuju mogućnost izbora u svakidašnjem životu institucionaliziranih i osoba s mentalnom retardacijom koje žive u svojim obiteljima te su identificirane statistički značajne razlike u njihovim rezultatima i na osnovu samoprocjene i procjene osoba iz njihove okoline. Pronađene su statistički značajne razlike između samoprocjene mogućnosti izbora osoba s mentalnom retardacijom i procjene istog od strane osoba iz njihove okoline (između ispitanika iz obitelji i njihovih roditelja te uzmeđu institucionaliziranih ispitanika i osoblja institucije). Dobivena je statistički značajna razlika i u osobnim očekivanjima za budućnost između institucionaliziranih i osoba s mentalnom retardacijom koje žive u svojim obiteljima.

mentalna retardacija; kvaliteta življenja; obitelj; institucionalizacija

nije evidentirano