hrvatski

Podrijetlo i raseljavanje uralskih naroda

Rad analizira problem nastanka i mogućih ranih seoba uralskih, ugrofinskih i samodijskih naroda. Nakon uvoda, u kojem identificira uralske narode i komentira razvitak uralske teorije, autor opisuje dva pristupa o genezi tih naroda. Prvi naziva &raquo ; starosjedilačkim&laquo ; , drugi &raquo ; migracijskim&laquo ; . Prema prvomu, koji se obično veže za nastanak finskih naroda, taj se razvitak odvijao neisprekidano od prapovijesti, oko Baltika i u susjednim krajevima gdje će se pojaviti povijesni finski narodi. Prema &raquo ; migracijskom&laquo ; pristupu, važnu ulogu imale su seobe s Urala ili istočnije. Okvir za te seobe može se naći u skupini srodnih arheoloških kultura s tzv. &raquo ; češljanim&laquo ; ili &raquo ; jamično-češljanim&laquo ; keramičkim uzorima. Nakon odlaska Samodijaca oko 4000 pr.n.e., zadržalo se jedinstvo ugrofinskih plemena, ali s daljnjim širenjem s Urala u Evropu, ugrofinski se podijelio u drugom tisućljeća pr.n.e. na finski krug na zapadu i ugarski na istoku. Nije poznato gdje se samodijski dotad razvio, no osim gledišta o nastanku Samodijaca u Sibiru, postoje teze da se razvio na sjeveroistoku Evrope. Na kraju, autor razmatra i stare (stare-nove) teze o vezama uralskih naroda s altajskim skupinama.

uralski jezici i narodi; samodijski jezici (Samodijci); Ugrofinci; Finci; ugarski narodi; prapovijest; migracija; sjeveroistočna Evropa; Sibir; altajski jezici i narodi

nije evidentirano