hrvatski

Vokalni zamor glasovnih profesionalaca u turizmu

U izlaganju će se prikazati rezultati istraživanja vokalnoga zamora glasovnih profesionalaca u turizmu (turističkih vodiča, pratitelj i muzejskih vodiča). Vokalni je zamor funkcionalna slabost glasa, a Kovačić (2012) pojašnjava da je riječ o samopercepciji povećanog laringalnog naprezanja i promjenama kvalitete glasa. Različiti znanstvenici (Lehto i sur., 2006 ; Piccolotto Ferreira i sur., 2010…) govore o različitim uzrocima vokalnoga zamora kao što su pojačano korištenje glasa, fonacija neubičajenom visinom glasa, općenito povišena napetost laringalnih struktura te uporaba glasa u uvjetima narušenoga zdravlja govornih organa. Altman i suradnici (2005) kao najčešće uzroke pojave vokalnoga zamora i pojačavanje njegovih simptoma navode pušenje, izloženost onečišćenom zraku, habitualna zloupotreba glasa te psihički stres i anksioznost. Do sada su istraživanja bila usmjerena na nastavnike, glumce i pjevače te spikere i novinare, a povećan rast gospodarske grane turizma u Republici Hrvatskoj izazvao je i veće zahtjeve za govorno opterećenje glasovnih profesionalaca u turizmu. Budući da glasovni profesionalci u turizmu svakodnevno imaju povećane napore kroz višesatno govorenje prisiljeni su prilagođavati se različitim tehničkim uvjetima (govor u autobusu, na javnim, bučnim površinama, bez osiguranoga razglasa, s različitim brojem slušatelja…), pokušalo se istražiti kakve su njihove govorne navike te kakva je njihova procjena glasa. Istraživanje je provedeno na 45 ispitanika u dva dijela. Prvi dio je upitnik o samoprocjeni vokalnoga zamora, a drugi dio je analiza kvalitete glasa prije (nakon odmora) i neposredno poslije vokalnoga zamora. U glavnom dijelu istraživanja ispitala se subjektivna procjena simptoma vokalnoga zamora te svjesnost glasovnih profesionalaca u turizmu o njezi glasa i govornoj higijeni. U drugome dijelu se kroz pilot-istraživanje provjerilo kakve su akustičke karakteristike glasa i kvaliteta glasa ove skupine glasovnih profesionalaca prije i poslije dužega govora. Govor se akustički analizirao računanjem dugotrajnog prosječnog spektra LTAS (područje frekvencija 0-5 kHz) na temelju kojeg su izmjereni prosječni govorni F0 i jakost najjačeg spektralnoga vrha L0. Kvalitetu glasa glasovnih profesionalaca u turizmu procjenjivalo je troje treniranih fonetičara. Procjenjivale su se promuklost, hrapavost, šumnost, slabost i napetost glasa na skali GRBAS. Rezultati pokazuju koje su najčešći subjektivni simptomi glasovnoga zamora te da glasovni profesionalci u turizmu nemaju sustavnu, a čak ni temeljnu edukaciju i pomoć u njezi glasa, ali ni svijest o potrebi za njegom glasa.

vokalni zamor, glasovni profesionalci u turizmu, njega glasa

nije evidentirano