hrvatski

Između tradicije i javnoga interesa: profesionalizacija kirurške struke u Hrvatskoj 18. stoljeća

Razvoj kirurške struke 18. stoljeću izvrstan je primjer na temelju kojeg se može promatrati formiranje protomodernih državnih struktura u Habsburškoj Monarhiji tijekom razdoblja prosvijećenog apsolutizma, kao i prihvaćanje novih znanja i sustava u manjim i tradicionalnijim sredinama na periferijij habsburške moći – kakvo je svakako bilo Hrvatsko- Slavonsko Kraljevstvo. Na ovom su se području promjene uslijed formiranja državnog javnozdravstvenog sustava odnosile pretežno na kirurgiju, na kojoj je u ruralnim sredinama izvan znatnijeg dosega sveučilišnih centara počivao protomoderni sustav javnoga zdravstva. Kirurgija je gotovo do kraja 18. stoljeća bila neakademska disciplina, podložna cehovskim pravilima i definirana unutar politički i društveno prihvatljivog okvira sa snažnim tradicionalnim sponama. Zbog toga je koncept kirurgije bilo izrazito teško mijenjati, za razliku od liječništva koje je bilo pod snažnim utjecajem intelektualnih ideja sveučilišnih medicinskih centara. Cilj je predavanja na primjeru profesionalizacije kirurške struke ukazati na društvene i institucionalne faktore koji su doprinjeli prihvaćanju / odbijanju novih standarda te na taj način analizirati izazove s kojima se hrvatsko društvo moglo suočiti pri implementaciji reformi prosvijećenog apsolutizma.

povijest medicine, povijest kirurgije, povijest javnog zdravstva, 18. stoljeće, profesionalizacija, hrvatska povijest,

nije evidentirano