hrvatski

Istraživanje bizantske povijesti u Hrvatskoj potkraj Jugoslavije i u postjugoslavensko doba

Izlaganje je usmjereno na prikaz bizantoloških istraživačkih tema i kritički osvrt na položaj bizantskih studija te općenito zanimanja za bizantsku povijest u Hrvatskoj od osamdesetih godina prošloga stoljeća do početka ovog tisućljeća. Dvije su orijentirne točke, i početna i završna monografije su priručničkog karaktera. Prva je Srednjovjekovno doba povijesnog razvitka (1980., pretisak 1995.) Miroslava Brandta u kojoj je prvi put nakon Ferde Šišića jedan hrvatski povjesničar ponudio pregled bizantske povijesti, doduše samo do 11. stoljeća. Završna je pak Hrvati, hrvatske zemlje i Bizant (2003.) Ive Goldsteina, ujedno i sukus njegovih ukupnih bizantoloških istraživanja. Ivi Goldsteinu pripada središnje mjesto među hrvatskim istraživačima u ovom vremenu kao jedinom hrvatskom povjesničaru bizantološke orijentacije, izdanku tzv. beogradske bizantološke škole. Namjera je detektirati i analizirati bizantološke tematske preokupacije hrvatskih istraživača u ovom vremenu te ih razmotriti i u odnosu na istodobna strujanja u međunarodnim bizantskim studijima. Pritom se iz vida ne gubi percepcija Bizanta i njegove povijesti u hrvatskom javnom diskursu, na što su presudno utjecale političke okolnosti tijekom 90-ih godina 20. stoljeća, s implikacijama sve do današnjih dana.

bizantske studije, hrvatska historiografija, kraj 20. i početak 21. stoljeća

Knjiga sažetaka objavljena je u nizu Colloquia Mediaevalia Croatia IV.