Ličko-senjska županija u kontekstu suvremene regionalizacije (CROSBI ID 417453)
Ocjenski rad | doktorska disertacija
Podaci o odgovornosti
Šimunić, Nikola
Magaš, Damir
hrvatski
Ličko-senjska županija u kontekstu suvremene regionalizacije
U radu je analizirana mogućnost regionalnog kooperiranja Ličko-senjske županije sa Zadarskom i Šibensko-kninskom i mogućeg oblikovanja jedinstvene NUTS 3 regije u središnjem dijelu Jadranske Hrvatske koja bi, za razliku od postojećeg stanja, zadovoljila europski demografski kriterij od 150.000 do 800.000 stanovnika s jedne strane, te bi, s druge strane, bila dobro uklopljena u funkcionalne gravitacijske odnose u NUTS 2 regiji Jadranskoj Hrvatskoj. Budući da obrada teme zahtjeva interdisciplinarni pristup, korištene su različite znanstvene metode: retrospektivna metoda, demografske statističke i matematičke metode, analiza, sinteza, metoda anketnog istraživanja, metoda polustrukturiranog intervjua i različite metode GIS analize i kartiranja. Prema posljednjem provedenom popisu stanovništva (2011.), Ličko- senjsku županiju obilježio je manjak stanovništva od oko 99.000 stanovnika za oblikovanje učinkovite NUTS 3 regije. Slično je i Šibensko-kninsku županiju obilježio demografski deficit od oko 40.600 stanovnika, a Zadarska županija imala je demografski suficit od 20.000 stanovnika. U Republici Hrvatskoj 10 je županija imalo (2011.) demografski deficit stanovništva za usklađeno i učinkovito oblikovanje NUTS 3 regije prema EU kriteriju. Što se tiče Jadranske Hrvatske, Dubrovačko- neretvanska županija je također zabilježila demografski deficit stanovništva s obzirom na europske standarde. Potencijalno oblikovanje ličko- sjevernodalmatinske (zadarske) NUTS 3 regije otvara mogućnost logičnog povezivanja i ostalih županija u okviru Jadranske Hrvatske, jer bi tako diferencirana regija imala oko 330.000 stanovnika i bila bi okupljena oko afirmiranoga starog jadranskog središta Zadra, a ostale županije bi također mogle kooperirati (prema potrebi Istarska i Primorsko-goranska zajedno s oko 504.000 stanovnika, ili pak samostalno, zasebno, te Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko- neretvanska s oko 577.300 stanovnika) i okupiti širi prostor oko velikih gradova Splita i Rijeke. Tako oblikovane tri (ako bi Istarska županija bila zasebno, tada 4) regije zadovoljile bi i geografski model komplementarnosti otoka – priobalja – zaobalja. Historijsko-geografskom retrospektivnom rekonstrukcijom i uvidom u tisućljetne teritorijalne mijene granica jasno je da je ličko-sjevernodalmatinski prostor stoljećima bio integriran i upućen na zajedništvo – u društvenom, kulturnom, gospodarskom i prometnom smislu. Razdoblja dezintegriranosti ovog područja (u većoj mjeri od početka 18. st.) uglavnom su bila rezultat nepovoljnih vanjskih i unutarnjih geopolitičkih čimbenika, a ne stvarnih odnosa u prostoru. Ovaj prostor, bez obzira na geomorfološku složenost, integralan je i unutar sebe značajno povezan, što je potvrđeno i historijsko-geografskim pregledom i razmatranjem integriranosti njegovih sastavnih područja. Upravo je kompleksnost geopolitičkih odnosa na dodirnom području ličko- sjevernodalmatinskog prostora uzrokovala nedostatak snažnijega regionalnog središta s ličke strane Velebita, ali i recentno zakašnjelu afirmaciju Zadra kao važnoga regionalnog središta u priobalju. Jasno je da je područje Ličko-senjske županije demografski najkritičnije u Republici Hrvatskoj. Snažna depopulacija i emigracijski tokovi, potaknuti neposrednim razgraničenjima i ratnim ugrozama, demografski su potpuno oslabili ovo područje, a uvidom u ključne demografske pokazatelje potvrđeno je da će se Ličko-senjska županija vrlo teško oporaviti i doseći demografski minimum potreban za oblikovanje samostalne i jake suvremene NUTS 3 regije. Oblikovanjem potencijalne, funkcionalne i logistički jake NUTS 3 regije oko Zadra, otvaraju se nove mogućnosti za razvoj gospodarstva Ličko-senjske županije koje još uvijek nije u dovoljnoj mjeri razvijeno s obzirom na povoljne preduvjete za razvoj, na što upućuju gospodarski pokazatelji. Provedbom kvalitativnog istraživanja s upravljačkom i razvojnom razinom Ličko-senjske županije, potvrđena je glavna hipoteza rada o najboljem smjeru regionalnog okupljanja za Ličko senjsku županiju koji podrazumijeva formiranje NUTS 3 regije triju županija, Ličko- senjske, Zadarske i Šibensko-kninske, okupljenih oko Zadra kao istaknutog i afirmiranoga razvojnog središta središnjeg dijela Jadranske Hrvatske. Sugovornici su protiv ukidanja županijskog sustava, ali podržavaju regionalno kooperiranje.
Jadranska Hrvatska, Ličko-senjska županija, NUTS 3, regije, regionalizacija, Zadar.
nije evidentirano
engleski
Lika-Senj County in the Modern Regionalization Context
nije evidentirano
Adriatic Croatia, Lika-Senj County, NUTS 3, regions, regionalization, Zadar.
nije evidentirano
Podaci o izdanju
349
06.12.2017.
obranjeno
Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj
Odjel za geografiju
Zadar