hrvatski

Patomorfologija toksičnoga učinka gizerozina u domaće peradi

U radu su prikazani rezultati istraživanja patomorfologije toksičnoga djelovanja gizerozina iz inozemne i domaće literature. Gizerozin je otrovan spoj (2-amino-9-(4-imidazolil)-7-azananoična kiselina), derivat histamina izdvojen iz ribljega brašna i sintetiziran. Nastaje tijekom zagrijavanja ribljega brašna na temperaturi višoj od 120 0C tijekom 2-4 sata. Povećavajući lučenje želučane kiseline uzrokuje stvaranje erozija kutikule mišićnoga želuca (e.k.m.ž.). Masovne pojave "erozija" 60-tih i 70-tih godina prošloga stoljeća dovele su brojne istraživače do sumnje o vjerojatnoj ulozi ribljega brašna u njihovoj etiologiji. Prosječno učešće e.k.m.ž. u ukupnoj smrtnosti domaće peradi tijekom proteklih deset godina u Hrvatskoj, nije zanemariva: do 5, 0 % u tovnih pilića, 4, 0 % u nesilica hibrida teških pasmina i do 15, 0 % u nesilica hibrida lakih pasmina. Donedavno se istraživala patomorfologija djelovanja gizerozina samo na temelju pojavnosti e.k.m.ž., no 90-tih godina prošloga stoljeća prvi puta su pretraženi i drugi organi pilića u tovu i nesilica hibrida lakih pasmina pokusno trovanih gizerozinom. Patohistološki nalazi pokazali su jake degenerativne promjene u gotovo svim organima, posebito u krvnim žilama svih organa, u crijevima i u gušterači. Promjene su se u najvećem broju slučajeva mogle dovesti u svezu s hipoksijom. Ujedno su se otvorile mogućnosti bržeg rješavanja etiopatogeneze nekih (do kraja) nerazjašnjenih bolesti i bolesnih stanja u domaće peradi. Sve šira uporaba ribljega brašna kao izvora bjelančevina životinjskog podrijetla u hrani za perad nameće potrebu uvođenja metode za determinaciju gizerozina u hrani, a time i pravodobna sprječavanja nastanka bolesti uzrokovanih gizerozinom.

gizerozin; riblje brašno; erozije kutikule mišićnog želuca; tovni pilići; enteropatija

nije evidentirano