hrvatski

Vladan Desnica i "Istorija kotarskih uskoka" Boška Desnice

Desničina shvaćanja povijesti i historiografije pretežno su se s pravom istraživala unutar horizonta njegovih estetičkih nazora i nadasve njegova književnog stvaralaštva. Međutim, sačuvana prepiska sa stricem Boškom iz 1920-ih i 1930-ih godina – koju najvećim dijelom čine Boškova pisma Vladanu – otkriva piščeve historiografske interese, historiografsku kulturu mišljenja, pa i historiografske kompetencije. Nigdje to toliko ne dolazi do izražaja koliko u prepisci iz kasnih 1930-ih godina. Tada je Boško Desnica, pored ostalog, finalizirao svoja dvadesetogodišnja istraživanja arhivskih vrela za povijest ravnokotarskih uskoka od sredine 17. do sredine 18. stoljeća, htijući ih objaviti u izdanju Srpske kraljevske akademije u Beogradu. Pritom je Vladan bio najpažljiviji čitatelj rukopisa zbirke, ali i erudicijski kvalificiran kritičar te, prema prepisci, koautor dijela Predgovora zbirke. U to se može uvjeriti bilo koji upućeniji poznavatelj i Boškova i Vladanova jezika i stila, analizirajući kompozitne karakteristike Predgovora. Međutim, tek intertekstualno propitivanje Vladanovih radova objavljenih u Magazinu Sjeverne Dalmacije, polemika u vezi sa Zimskim ljetovanjem i esejističkih varijacija iz 1950-ih i 1960-ih godina omogućuje rekonstrukciju Vladanovih intervencija i formulacija u objavljenom Predgovoru Istorije kotarskih uskoka, zbirke koja je posmrtno tiskana u izdanju Srpske akademije nauka 1950. i 1951. godine (sv. 1: 1646. – 1684. i sv. 2: 1684. – 1749.). Drugo, budući da je Boško umro 1945. godine, otvara se pitanje kakav je eventualno bio Vladanov udio u daljnjim pregovorima s Akademijom, koji su zaključeni prihvaćanjem rukopisa na VI. skupu Odeljenja društvenih nauka SAN od 24. IX. 1948. te objavljivanjem 1950. i 1951. godine. Prema oralnoj tradiciji sačuvanoj među Vladanovim potomcima, Vladan je u vrijeme dok je bio čelni čovjek Pravne službe Ministarstva financija Narodne Republike Hrvatske poduzeo sve što je mogao za osiguravanje potrebne podrške da bi se Istorija kotarskih uskoka tiskala. Upitno je u kakvu je stanju bio rukopis kada ga je Boško Desnica poslao Akademiji uoči Rata i koliko je eventualno trebalo intervenirati nakon Rata da bi bio objavljen te tko je sve u finalnoj redakturi i kako sudjelovao. Istorija kotarskih uskoka još je uvijek jedna od najvažnijih zbirki objavljenih izvora za povijest „morlačke Dalmacije“ u drugoj polovini 17. i prvoj polovini 18. stoljeća, pa spomenuta pitanja imaju daljnje višestruke implikacije.

Vladan Desnica, Boško Desnica,

Program društveno-humanističkih i kulturoloških istraživanja Centra za komparativnohistorijske i interkulturne studije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Međunarodni znanstveno- istraživački projekt Hrvatsko-srpski/srpsko- hrvatski interkulturalizam danas