hrvatski

Bolest u procjepu biologije i kulture. Postmoderno shvaćanje bolesti kao biokulturne pojave

Namjera je rada istaknuti i promišljati o razvijanju jedne rasute manjinske tradicije koja razmatra značaj kulturoloških utjecaja na zdravlje i bolesti. Upravo je osjetljiva ravnoteža između bolesti i kulture ono što konstituira neuhvatljivu istinu bolesti i postmoderno shvaćanje bolesti kao biokulturne pojave u biokulturnom modelu. Koristeći se literaturom i navodima nekolicine autora kao što su Arthur Kleinman, Anatole Broyard, David B. Morris, Susan Sontag, Arthur W. Frank, Michael Foucault, Hans Georg Gadamer i drugi, naglasit ćemo zamršenu, složenu i suptilnu vezu bolesti i kulture. Biomedicinski model znanstveno zasnovan na istrošenoj kartezijansko- mehanicističkoj iluziji i paradigmi znanja, koji popularnošću raste enormnom brzinom, promatra bolesti kao predmet i tijelo kao mehanički stroj. Iako je donio napredak i iskorijenio mnoge bolesti, otvara nam i alternativan put k novom i još uvijek neizvjesnom shvaćanju bolesti kao promjenjivom procesu koji nastaje prožimanjem kulture i biologije. Stavljajući naglasak na narativ ili priču, kritički ćemo se osvrnuti na postojeći prevladavajući biomedicinski model bolesti i sagledati mogućnost uvođenja i proširivanja postojećeg modela biokulturnim modelom bolesti. Očekivani doprinos ovoga rada ići će u smjeru mogućnosti teorijskog i praktičkog utemeljenja i uporišta za takva promišljanja, te pokušaj multidimenzionalnog i pluriperspektivnog pristupa bolesti i zdravlju.

bolest, zdravlje, biokulturna paradigma, narativna medicina, metafore zdravlja i bolesti, narativni identitet, model objašnjavanja bolesti

nije evidentirano

engleski

Disease in a Rift Between Biology and Culture. The Postmodern Understanding of Disease as a Biocultural Phenomenon

Namjera je rada istaknuti i promišljati o razvijanju jedne rasute manjinske tradicije koja razmatra značaj kulturoloških utjecaja na zdravlje i bolesti. Upravo je osjetljiva ravnoteža između bolesti i kulture ono što konstituira neuhvatljivu istinu bolesti i postmoderno shvaćanje bolesti kao biokulturne pojave u biokulturnom modelu. Koristeći se literaturom i navodima nekolicine autora kao što su Arthur Kleinman, Anatole Broyard, David B. Morris, Susan Sontag, Arthur W. Frank, Michael Foucault, Hans Georg Gadamer i drugi, naglasit ćemo zamršenu, složenu i suptilnu vezu bolesti i kulture. Biomedicinski model znanstveno zasnovan na istrošenoj kartezijansko- mehanicističkoj iluziji i paradigmi znanja, koji popularnošću raste enormnom brzinom, promatra bolesti kao predmet i tijelo kao mehanički stroj. Iako je donio napredak i iskorijenio mnoge bolesti, otvara nam i alternativan put k novom i još uvijek neizvjesnom shvaćanju bolesti kao promjenjivom procesu koji nastaje prožimanjem kulture i biologije. Stavljajući naglasak na narativ ili priču, kritički ćemo se osvrnuti na postojeći prevladavajući biomedicinski model bolesti i sagledati mogućnost uvođenja i proširivanja postojećeg modela biokulturnim modelom bolesti. Očekivani doprinos ovoga rada ići će u smjeru mogućnosti teorijskog i praktičkog utemeljenja i uporišta za takva promišljanja, te pokušaj multidimenzionalnog i pluriperspektivnog pristupa bolesti i zdravlju.

illness, health, biocultural and biopsychosocial model, narrative medicine, metaphors of illness, narrative identity, explanatory model of illness,

nije evidentirano