hrvatski

Utjecaj ljutnje na moralnu prosudbu

Moralna prosudba odnosi se na evaluacije ponašanja ili karaktera neke osobe kao dobrog ili lošeg. Psihologijom morala dugo su dominirali racionalni modeli, koji zagovaraju ulogu viših kognitivnih procesa pri donošenju prosudbi. Nedavno se ovaj trend počeo mijenjati i suvremena istraživanja pokazuju kako bi čak i važniju ulogu mogli igrati nesvjesni, automatski procesi poput emocija. Nažalost, eksperimentalna istraživanja, koja dokazuju utjecaj različitih emocija na moralnu prosudbu, i dalje su podzastupljena. Cilj ovog istraživanja bio je provjeriti kakav utjecaj ljutnja ima na moralnu prosudbu. Kako bismo odgovorili na istraživački problem, proveli smo nacrt u kojemu je kod eksperimentalne skupine (N = 32) inducirana ljutnja, nakon čega su sudionici donosili niz moralnih prosudbi. Ovi rezultati uspoređeni su se s učinkom kontrolne skupine sudionika kod kojih nije izazvana nikakva emocija (N = 31). U svrhu izazivanja ljutnje u eksperimentalnoj skupini korišten je postupak koji uključuje metodu frustracije, tj. ljutnja je inducirana kombinacijom tri načina: manipulacijom težine zadatka, prezentacijom lažne povratne informacije o uspjehu na zadatku te negativnim verbalnim komentarima i neverbalnim reakcijama pomoćnika eksperimentatora. Moralna prosudba procijenjena je na temelju rezultata sudionika na deset priča, koje opisuju određene moralne prijestupe osmišljene za potrebe ovog istraživanja. Rezultati ovog istraživanja pokazuju kako sudionici kod kojih je izazvana ljutnja kasnije donose značajno negativnije moralne prosudbe u odnosu na sudionike kod kojih nije izazvana ljutnja. Ovi nalazi daju dodatnu eksperimentalnu potporu modelima koji zagovaraju utjecaj emocija na moralnu prosudbu. U raspravi se fokusiramo na moguće mehanizme djelovanja emocija na moralnu prosudbu te na ograničenja ovog istraživanja i praktične implikacije.

moralna prosudba, moralne intuicije, emocije, ljutnja

nije evidentirano