hrvatski

Strossmayer i spoj europske znanosti i umjetnosti

Kao gorljivi promicatelj znanosti i vrstan poznavatelj umjetnosti, Josip Juraj Strossmayer nastojao je Hrvatima podariti odgojno-obrazovne i istraživačke ustanove, sveučilište te slikarsku zbirku i smjestiti ih u velebne hramove, poput onih koji su nicali u susjednim prijestolnicama devetnaestostoljetne Europe. Bio je zahvalan svome plemenitom narodu, koji je i u oskudici za znanost i umjetnost izdvajao vlastita sredstva. Podupirao je mlade umjetničke i znanstvene naraštaje, očinski ih brižno ali odlučno nadahnjujući i državotvornom mišlju. Time si je priskrbio divljenje i poštovanje upućenih naobraženika u znanstvenim i umjetničkim krugovima u zemlji i u svijetu, navlastito u tadašnjoj Europi, ali i izazvao prijepore kod onih neupućenijih. Biskup je oduševljavao, prijateljevao i redovito razmjenjivao misli o znanosti i umjetnosti i s mnogim jednako glasovitim suvremenicima, od Williama Ewarta Gladstonea do Johna Emericha Edwarda Dalberg-Actona i drugih. Strossmayer je tako na najbolji način utjelovio europski spoj znanosti i umjetnosti svojom crkvenom velikodostojnošću i dobročinstvima, uljuđenim državništvom i znamenitim govorništvom, ostavši upamćen kao uvijek skroman ali velik graditelj, pokrovitelj i zakladnik. Stoga ne treba čuditi da ni dva stoljeća nakon njegova preminuća na državnoj razini u Domovini slična djela zapravo nisu ponovljena.

Strossmayer, Europa, znanost, umjetnost

14. Festival znanosti: znanost i umjetnost, 18. - 23. travnja 2016.