hrvatski

Samobor: migracije i interakcije pograničnih kultura

Iako teme (barem ne one usmjerene na etnografsko-folkloristička istraživanja) o migracijama i interakcijama pograničnih kultura kao i teme o manjinskim zajednicama i kulturama nisu bile u fokusu istraživanja intelektualaca s kraja 19. stoljeća, ipak ih je utemeljitelj hrvatske etnologije kao samostalne znanosti Antun Radić bio svjestan i uvrstio u svoju Osnovu za sabiranje i pručavanje građe o narodnom životu (1897.). Analizirajući Langovu monografiju Sambor. Narodni život i običaji (koja je napisana prema Radićevoj "Osnovi"), moguće je podatke o migracijama koje je autor iznio prije stotinjak godina analizirati i komparirati s migracijama u i iz Samobora počevši od Austro-Ugarske Monarhije, preko jugoslavenskoga razdoblja, sve do danas. Uz pomoć interdisciplinarnoga pristupa autorice nastoje doći do novih interpretativnih spoznaja starih i razumijevanja novih migracijskih tokova istraživanoga prostora. Rad problematizira ulogu i značenje promjena državnih granica i ideologija kojima je Samobor pripadao krajem 19. i početkom 20. st. te njihovu ulogu u oblikovanju svakodnevnog života, kulture, gospodarstva, arhitekture, običaja. Temeljem etnoloških, povijesnih i demografskih podataka prikazuju se migracije stanovništva i njihova uloga na identitet grada i njegovih stanovnika kroz posljednjih stotinjak godina.

Samobor, migracije, useljavanje, pogranične kulture

nije evidentirano