Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 918496

Uloga empatije u odnosu inteligencije i kriminalnog recidivizma


Lotar Rihtarić, Martina; Vrselja, Ivana; Badurina-Sertić, Đulijana
Uloga empatije u odnosu inteligencije i kriminalnog recidivizma // Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, 53 (2017), 2; 88-97 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)


Naslov
Uloga empatije u odnosu inteligencije i kriminalnog recidivizma
(The Role of Empathy in the Relationship Between Intelligence and Criminal Recidivism)

Autori
Lotar Rihtarić, Martina ; Vrselja, Ivana ; Badurina-Sertić, Đulijana

Izvornik
Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja (1331-3010) 53 (2017), 2; 88-97

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Kriminalni recidivizam ; empatija ; inteligencija ; zatvorenici
(Criminal recidivism ; empathy ; intelligence ; prisoners)

Sažetak
Brojni istraživači (npr. Farrington, 2003 ; Joliffe i Farrington, 2004) navode kako je potrebno bolje proučiti mehanizam povezanosti empatije i činjenja kaznenih djela, pri čemu nude nekoliko objašnjenja istoga. Jedno od njih se temelji na rezultatima sustavnog pregleda istraživanja odnosa empatije i činjenja kaznenih djela, autora Joliffea i Farringtona (2004). Prema ovim autorima, postoji mogućnost da empatija posreduje u odnosu između nekog drugog rizičnog čimbenika i činjenja kaznenih djela, a njihov pregled istraživanja je pokazao da je inteligencija jedan od tih rizičnih čimbenika. Prema tome, kako bismo bolje razumjeli odnos između inteligencije, empatije i kriminalnog recidivizma, cilj ovog rada bio je provjeriti posreduje li empatija u odnosu između inteligencije i kriminalnog recidivizma. Pretpostavilo se da će niža inteligencija predvidjeti izraženiji kriminalni recidivizam samo neizravno, preko smanjene empatije. Uzorak se sastoji od svih muških zatvorenika (N=1600) koji su u 2013. godini ušli u zatvorski sustav u Republici Hrvatskoj, a sa zatvorskom kaznom duljom od 6 mjeseci. Prosječna dob zatvorenika bila je 39 godina (SD=11, 79), a prosječno trajanje zatvorske kazne iznosilo je 27 mjeseci (SD=34, 39). Svi zatvorenici su tijekom 2013. u Centru za dijagnostiku u Zagrebu bili na psihodijagnostičkom testiranju. Za potrebe rada, korišteni su podatci o kriminalnom recidivizmu, inteligenciji te empatiji, ali i o crtama ličnosti koje su služile kao kontrola. Kriminalni recidivizam mjeren je ukupnim brojem zatvorskih kazni, inteligencija s Beta testom, empatija sa subskalom empatije iz Eysenckovog upitnika impulzivnosti (IVE), dok su crte ličnosti (psihoticizam, ekstraverzija i neuroticizam) mjerene revidiranim Eysenckovim upitnikom ličnosti. Rezultati medijacijske analize provedene u PROCESS makrou za SPSS (Hayes, 2012) su pokazali da ne postoji značajan izravan učinak inteligencije na kriminalni recidivizam, ali da postoji značajan neizravni učinak niže inteligencije na izraženiji kriminalni recidivizam preko smanjene empatije. Dobiveni nalazi razmatrani su iz teorijske i praktične perspektive.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija



POVEZANOST RADA


Ustanove
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Zagreb,
Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb

Časopis indeksira:


  • Scopus