hrvatski

Javnozdravstveno djelovanje u poplavama

Prirodne katastrofe su jedne od najvećih ugroza za zdravlje stanovništva. Poplave čine oko 40% svih prirodnih katastrofa koje se događaju širom svijeta, te su vjerojatno najčešća prirodna katastrofa. Iznimno su važne za javno zdravlje zbog mnogih nepovoljnih posljedica koje imaju na zdravlje zahvaćenog stanovništva. Poplave stvaraju uvjete u kojima dolazi do povećanja prijenosa bolesti koje uključuju učestalije zoonoze koje se prenose na ljude, te povećanu incidenciju bolesti koje se prenose vektorima. Također uzrokuju probleme s kontaminiranom i/ili prekinutom vodoopskrbom i kanalizacijom, sanitacijom i higijenom koje su dodatno ugrožene migracijom ljudi i pretrpanošću, a djelovanje službi javnog zdravstva može biti otežano. Povećanje mortaliteta u slučaju poplava dijelom uzrokuju i ozljede. Vrlo često poplave dovode do tehničkih kvarova koji rezultiraju ispuštanjem opasnih tvari i time primarne kontaminacije pitke vode sa infektivnim ili kemijskim materijalom uzrokujući zarazne bolesti i smanjujući kvalitetu vode, te sekundarne kontaminacije tla i domova. Vlažne zgrade mogu postati idealno rasadište plijesni i bakterija koje svojim sekundarnim metabolitima mogu ugroziti zdravlje ljudi. Posljedica poplava može biti i razvoj neurotičnih poremećaja i psihosomatskih oboljenja, te učestalijih izostanaka s posla. Živimo u dobu klimatskih promjena, koje uzrokuju vremenske ekstreme koji dovode do poplava. Incidencija i razornost poplava će se povećati, te postati još značajniji problem za javno zdravlje.

encefalitis, javno zdravstvo, malarija, okolišno onečišćenje, poplave

nije evidentirano