hrvatski

BHOPAL - UČIMO NA TUĐIM GREŠKAMA

komercijalne svrhe. Kemijske tvari pri proizvodnji, skladištenju i transportu mogu izazvati niz neželjenih incidenata koji mogu kulminirati katastrofom kao npr. 1984. u Bhopalu, Indija. U tvornici za proizvodnju pesticida, metilizocijanat bio je uskladišten bez odgovarajućeg hlađenja. Uzrok nesreće bio je prodor vode u spremnik pri čemu je egzotermnom reakcijom došlo do istjecanja 45 tona metilizocijanata, cijanovodika, metilamina i drugih toksičnih plinova. Oblak smrtonosnog metilizocijanata tijekom noći prekrio je površinu od 20 km2 i izazvao smrt 2.500 ljudi neposredno nakon katastrofe, a sljedećih godina od posljedica su umrli deseci tisuća ljudi. Procjenjuje se da 100.000 do 200.000 ljudi ima trajne posljedice na zdravlje. Posljedice ovog kemijskog incidenta nastale su zbog niza propusta kao što su: u cilju smanjenja dijela redukcijskih troškova, smanjen je broj djelatnika obučenih za sigurno postupanje s kemikalijama, interventne službe obaviještene su o događaju nekoliko sati kasnije kada je sva nastala količina plina već istekla ; zdravstveni djelatnici, zbog neinformiranosti o kemijskim tvarima koje se koriste i proizvode u tvornici, bili su potpuno nespremni za tragediju. Zbog očiglednih propusta katastrofa u Bhopalu potaknula je značajne promjene u poduzimanju mjera kojima se umanjuje mogućnost nastanka i posljedice kemijskog incidenta. Te mjere uključuju: prevenciju nastanka incidenta, pripravnost na odgovor, odgovor, praćenje posljedica incidenta i njihovo ublažavanje. Prevencija uključuje: poznavanje tehnološkog procesa ; popis, svojstva i maksimalno očekivanu količinu opasnih tvari koje se koriste u proizvodnji ; popis mogućih uzroka i izvora opasnosti ; kritične točke ; zahvaćenu površinu ; potencijalne toksične učinke na izložene osobe, te poduzimanje tehničkih rješenja za smanjenje rizika. Pripravnost na odgovor i odgovor te ublažavanje posljedica incidenta uključuje djelatnike zaštite na radu i javnozdravstvene djelatnike i specijaliste medicine rada. Današnji protokoli djelovanja za kemijske incidente uključili su znanja stečena na primjeru Bhopala i znatno pridonijeli ublažavanju posljedica i zaštiti zdravlja radnika kada se incident dogodi. Ključni sudionici za uspjeh su rukovoditelji postrojenja, djelatnici zaštite na radu brigom za sigurnost rada, razradom sigurnosnih programa, razradom planova i postupaka interveniranja u slučaju neželjenog događaja te obukom i informacijama o kemijskim opasnostima. Specijaliste medicine rada treba upoznati sa štetnostima kojima su izloženi zaposlenici i mogućim posljedicama koje one mogu izazvati. Kada kemijski incident preraste okvire samoga postrojenja, pokreću se i protokoli djelovanja koji će uključiti javnozdravstveno djelovanje kojim se smanjuju opasnosti i štete za širu populaciju.

Bhopal ; Chemical disaster ; Preparedness

nije evidentirano