hrvatski

Hagada Šel Pesah - PRIČA O IZLASKU IZRAELA IZ EGIPTA

Hagada, pripovijest o izlasku iz Egipta, jedna je od najvažnijih židovskih knjiga. Sastavljena je kako bi se narodu omogućilo ispunjavanje zapovijedi iz Tore o pripovijedanju o izlasku iz Egipta. Hagada je izvršila velik utjecaj na lik naroda i očuvala ga kroz podsjećanje, te noći, i u najtežim vremenima, na njegovu slavnu prošlost, pružajući mu nadu u spas. Čitajući Hagadu učimo da će narod koji ne poznaje svoju prošlost imati teškoća živjeti svoju sadašnjost i još teže graditi svoju budućnost… Hagada pored pripovijesti o izlasku iz Egipta, donosi i redoslijed činjenja ostalih blagdanskih micva za noć sedera: kada se jede maces, kada maror, kada se pije četiri čaše vina... Tekst Hagade prenosili su naraštaji usmenom predajom, kao i usmenu Toru, tijekom mnogih naraštaja prije nego li je zapisan. Prvi put ga je zapisao Veliki Sabor (Keneset hagedola) u 5. st. pr.n.e. Oni su sakupili usmene predaje i složili ih u jedan tekst. Najstariji tekst pojavljuje se u Mišni (Babilonski Talmud, Pesahim 114-116). Na kraju doba gaona navodi ga rabi Seadja Gaon u svojem molitveniku. Zapisao ga je i Majmonides (Mišne Tora, Hilhot hamec umaca – nusah hahagada) u dvanaestom stoljeću. Današnji tekst potječe s kraja Srednjega vijeka. Pripovijest o izlasku iz Egipta nije samo povijest onoga što se zbilo našim precima prije više od 3300 godina, već je temelj našeg svakodnevnog postojanja. Bez izbavljenja iz Egipta ne bismo danas bili ovdje gdje jesmo. Ispunjavajući ovu micvu treba se uživjeti u pripovijest o izlasku iz Egipta, toliko da i sami osjetimo kao da smo osobno mi izašli iz Egipta, iz ropstva u slobodu. Majmonides kaže: U svakom naraštaju svatko treba vidjeti sebe kao da je sam sada izašao iz egipatskoga ropstva, jer je rečeno: ‘I izvede nas otuda...’(Pnz 6, 23). O toj stvari je Sveti, blagoslovljen neka je, zapovjedio u Tori: ‘Sjećaj se da rob si bio ...’ (Pnz 5, 14). Dakle, kao da si ti sam bio rob i izašao u slobodu i bio spašen (Mišne Tora, Hilhot hamec umaca 7, 6). Svatko mora poznavati osnove čitanja Hagade, kako bi ispunio micvu o pripovijedanju o izlasku iz Egipta. Zato se Hagadu čita na raznim jezicima, jer je bit u tome da je se razumije (Kicur Šulhan Aruh 119, 4). Mnoge zajednice u dijaspori čitaju Hagadu i na hebrejskom i na govornom jeziku. I odatle važnost ovog izdanja Hagade, jer ono omogućuje ispunjenje ove velike micve o pričanju o Izlasku na današnjem jeziku. Ovo izdanje obogaćeno je uvodom i dodatkom s objašnjenjima na kraju knjige, kako bi čitatelj stekao što više koristi od nje, te stekao bolje razumijevanje blagdana Pesaha i pojmova vezanih uz Pesah i Seder. Od posljednjeg poznatog izdanja Hagade na hrvatskom jeziku, koje je napravio križevački rabin dr. M. Engel 1906. godine, prošlo je upravo stotinu godina.

Hagada, Pesah, Egipat

Jezik - Hebrejski i Hrvatski