hrvatski

Termografija kao moguća metoda probira u praćenju raka dojke

Uvod: Najveći postotak žena umrlih od raka dojke pripada dobnoj skupini od 40-59 godina. U Republici Hrvatskoj bilježimo incidencijski rast raka dojke od preko 70% u proteklih 40 godina. Budući je uspješnost liječenja raka dojke obrnuto proporcionalna veličini i proširenosti raka u trenutku dijagnosticiranja, ključno je sustavno provoditi i unaprijediti metode njegovog ranog otkrivanja. Cilj: Cilj ovog istraživanja bio je ustanoviti mogućnosti termografije kao dijagnostičke metode za podizanje specifičnosti i osjetljivosti ranog otkrivanja raka dojke. Ispitanice i metode: U studiju je uključeno 26 ispitanica koje su bile podvrgnute operacijskom zahvatu, a bile su starije od 35 godina. Sve ispitanice pregledane su ultrazvučno, mamografski i termografski, te su uzorci obrađeni i citološki i patohistološki. Rezultati: Na mamografskim nalazima nađena je ukupno 31 opisana promjena u 26 ispitanica, na termografskim snimkama 37 promjena (6 više od opisanih nakon mamografije). Citološkom analizom 37 uzoraka nađeno je 35, 12% benignih promjena s atipijom ili proliferacijom, i 43, 24% malignih promjena. Patohistološkom metodom otkriveno je približno 76% malignih promjena u ukupnom broju uzoraka. Statističkom obradom svih rezultata ustanovljena je vjerojatnost ispravnog mamografskog nalaza od 85% (osjetljivost 85%, specifičnost 84%), dok je vjerojatnost ispravnog termografskog nalaza iznosila čak 92% (osjetljivost 100%, specifičnost 79%). Zaključak: Metoda termografskog pregleda dojki ne predstavlja biološki rizik za ispitanika, već zahtjeva vježbu i iskustvo, stoga smatramo kako će u skoroj budućnosti ona naći mjesto u kliničkoj praksi i u Republici Hrvatskoj.

rak dojke ; javnozdravstveni probir ; termografija, mamografija

nije evidentirano