hrvatski

Konstrukcije rodnoga identiteta korisnica domova za psihički bolesne odrasle osobe

U radu su iznijeta kulturnoantropološka promišljanja konstrukcija rodnog identiteta žena s duševnim smetnjama koje su dugotrajno socijalno isključene te zbrinute u domove za psihički bolesne odrasle osobe. Cilj istraživanja bila je analiza rodnih uloga korisnica četiriju domova s obzirom na specifična očekivanja patrijarhalno uređene uže i šire zajednice te u odnosu na njihovo (ne)formalno obrazovanje i materijalnu (pot)kapacitiranost. Posebna pozornost bila je usmjerena na subjektivnu percepciju kazivačica o vlastitom (ne)ispunjavanju društveno prihvatljive ženskosti. Služeći se kvalitativnim metodološkim pristupom prikupljena su i interpretirana etnografska kazivanja. U istraživanju su participirale pedeset i četiri korisnice domova, čiji je sudjelovanje isključivo ovisilo o njihovoj danoj suglasnosti i suglasnosti njihovih skrbnika za sudjelovanjem u istraživanju. Provođenje polustrukturiranih intervjua s kazivačicama i prikupljanje ostale istraživačke građe zadovoljilo je standarde etičkog znanstveno-istraživačkog kodeksa te je bilo usklađeno sa Zakonom o zaštiti osoba s duševnim smetnjama i pravilima nadležnih institucija. Izvođenje terena je, također podrazumijevalo iščitavanje i analizu arhivske građe koja se ovisno o kontekstu koristila u svrhu rasvjetljavanja pojedinih problemskih pitanja u radu. U disertaciji se promišljao refleksivni i auto-refleksivni aspekt odnosa istraživačice prema istraživanju i kazivačicama iz perspektive angažirane antropologije. Teorijski koncepti u odnosu na koje se analiziralo pitanje izvođenja rodnog identiteta kazivačica pretpostavljali su konstruktivistička i feministička promišljanjima identiteta. Spoznaje dobivene istraživanjem pokazale su da je oblikovanje i realizacija ženskosti kazivačica bilo uvjetovano manipulativnim odgojnim praksama, niskim stupnjem obrazovanja, materijalnim siromaštvom te da njihovo izvođenje rodnih uloga bilo kompromitirano duševnim smetnjama. Budući da potonje nisu u cijelosti ili nisu apsolutno ispunile ženske društvene uloge pokazalo se da su bile diskriminirane i stigmatizirane, odnosno da je kod kazivačica bila razvidna samodiskriminacija i samostigmatizacija.

rodni identitet ; žene s duševnim smetnjama ; socijalna isključenost ; domovi za psihički bolesne odrasle osobe ; (samo)diskriminacija ; (samo)stigmatizacija

nije evidentirano