hrvatski

Zaštita ovršenika u svjetlu novina u ovrsi na nekretnini

Cilj rada je raspraviti i analizirati novine koje su posljednjim izmjenama i dopunama Ovršnog zakona unesene u postupak ovrhe na nekretnini u odnosu na zaštitu ovršenika te nekretnine u kojoj stanuje i koja je nužna za zadovoljenje njegovih osnovnih životnih potreba i osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati. U tom kontekstu, u radu je sadržana sumarna povijesna geneza uređenja ovrhe na nekretnini, posebice u odnosu na zaštitu ovršenika od donošenja prvog Ovršnog zakona iz 1996. pa do Zakona iz 2012. godine. Potom slijedi analiza i rasprava o novinama Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona iz 2014. u odnosu na zaštitu ovršenika, odnosno nekretnine u kojoj stanuje i koja je nužna za zadovoljenje njegovih osnovnih stambenih potreba i osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati. U trećem dijelu rada sadržana je analiza novije odluke Europskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Sud) u predmetu Vaskrsić v. Slovenija, a u kojem je Sud – različito od dosadašnje prakse – odlučivao o povredi prava na mirno uživanje vlasništva iz čl. 1. Protokola 1. uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda u ovršnom postupku. Pritom je Sud istaknuo potrebu primjene testa razmjernosti i u postupku ovrhe na nekretnini. Raspravu o predmetu Vaskrsić v. Slovenija slijedi analiza i rasprava o novinama koje je u postupak ovrhe na nekretnini u odnosu na zaštitu ovršenika unio posljednji Zakon o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona iz srpnja 2017. godine. Konačno, u zaključnom dijelu rada sadržan je sažetak provedenog istraživanja, evaluacija novina koje su unesene u postupak ovrhe na nekretnini u odnosu na zaštitu ovršenika te nekretnine koja je nužna za zadovoljenje njegovih osnovnih životnih potreba, kao i promišljanja autora o novom pravozaštitnom cilju ovršnog postupka.

ovrha na nekretnini, zaštita ovršenika, Europski sud za ljudska prava, Zakon o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona iz 2017., postupak

nije evidentirano