hrvatski

MIKOFLORA ŽIRA HRASTA LUŽNJAKA (Quercus robur L.) U HRVATSKOJ

Zdravo i kvalitetno sjeme osnova je za uspješnu prirodnu i umjetnu obnovu lužnjakovih sa¬stojina. Žir hrasta lužnjaka u svim fazama razvoja kao i proizvodnog procesa ugrožen je od biotskih i abiotskih čimbenika. Biotske čimbenike čine kukci, gljive, glodavci i više životinje, a abiotske kli¬matski elementi. U ovom radu istraživani su gljivični organizmi, uzročnici bolesti žira. Istraživanje je obavljeno s ciljem utvrđivanja zdravstvenog sta¬nja žira, određivanja postotnog udjela ošte¬će¬nosti od gljiva, determiniranja gljivičnih organizama koji dolaze na žiru, prikaza njihovih karakte¬ristika proučavanjem postojeće literature uz nadopunjavanje vlastitim sa¬zna¬njima, te ispitivanja mogućnosti zaštite žira fungicidima i njihove djelotvornosti. Prilikom deter¬mi¬nacije mjerene su spore odabranih vrsta gljiva primjenom kompjuterskog programa Dp-soft uz stati¬stič¬ku analizu izmjera radi dokazivanja vrsta. Istraživana je brzina rasta gljiva u dva temperaturna uvje¬ta ; 22-25 °C i 11-15 °C kako bi se ustanovila brzina rasta micelija, a time i brzina širenja zaraze žira. Istraživanje je provedeno u periodu od 1996. do 2000. godine. Prve tri godine analizirano je zdrav¬stveno stanje i mikoflora žira tijekom njegova razvoja od srpnja do listopada u pet sje¬men¬skih sastojina u šumarijama Jastrebarsko, Lipovljani, Čazma, Donji Miholjac i Otok. Sli¬je¬deće dvije godine ana¬lizirano je zdravstveno stanje zrelog žira nakon čuvanja u hladnjaku, koji je sakupljen sa više lo¬ka¬liteta lužnjakovih šuma diljem Hrvatske. Žir je analiziran makroskopskom me¬todom i fitopato¬loš¬kom ana¬lizom. Pokus ispitivanja zaštite žira fungicidima postavljen je u la¬boratoriju i u polju Šumar¬skog instituta. Rezultati analiza zdravstvenog stanja završnog razvojnog stadija tj. zrelog žira u odabranim sjemenskim sastojinama pokazuju slijedeće: postotak zdravog žira kretao se od 15, 33 do 45, 95%, ošte¬ćenost kukcima iznosila je između 29, 13 do 62, 77% a oštećenost gljivama od 10, 70 do 42, 91%. Ana¬lizom mikoflore žira utvrđeno je 19 rodova sa 29 vrsta. Na mladom žiru većinom su se nalazile gljive: Fusarium, Alternaria, Penicillium, Trichothecium, Trichoderma, Opohiostoma, Phomopsis, Chaetomium, Botrytis i Fusella. Na žiru završne faze sazrijevanja i zrelom žiru najčešće su dolazile gljive: Ophiostoma, Ciboria, Fusarium, Penicillium, Gloeosporium, Pestalotia, Stereum, Schizophyllum i dr. Znanje o mikozama na sjemenu poslužit će u iznalaženju najpogodnijih metoda zaštite žira od bolesti a time i očuvanje žira za sjetvu pri popunjavanju i umjetnoj obnovi te prirodnoj obnovi hras¬tovih šuma kao i prilikom sjetve u rasadnicima u proizvodnji biljaka za sadnju. Prilikom istraživanja raz¬rađena je metodika analize zdravstvenog stanja žira i determinacije gljivičnih organizama na žiru što će poslužiti prilikom analiza kvalitete šumskog sjemena. Osim toga istraživanja mikoflore sjemena hrasta lužnjaka su značajna za fitopatologiju jer daju svojevrstan prilog poznavanju mikoflore Hrvatske.

Hrast lužnjak(Quercus robur L.), žir, zdravstveno stanje, mikoflora, zaštita

nije evidentirano