hrvatski

Raznoliko lice virdžine, momak-djevojke, jedinstvene običajno-pravne dosjetke

Ovim su se prilogom polaznici Zagrebačke slavističke škole upoznali s virdžinom/tobelijom, intrigantnom pojavom zavjetovane djevojke jedinstvenom ne samo u Europi nego i u svijetu. Riječ je o običajno-pravnoj instituciji u kojoj žena preuzima ulogu muškarca u službi izrazito patrijarhalnog plemenskoga društva prisutnoga po gorskim područjima zapadnoga dijela Balkanskog poluotoka (osobito na njegovu nuklearnom području – graničnim područjima sjeverne Albanije, Crne Gore i Kosova), pojavi da se djevojke, ako je nužno zbog manjka odrasle muške osobe potrebne za opstanak organiziranog roda, odriču bračnoga života i majčinstva zavjetujući se na djevičanstvo, nasljeđuju (materijalnu i duhovnu) imovinu u patrilinearnom društvu, odijevaju se i češljaju kao muškarci, nose oružje, po potrebi idu u rat, sudjeluju na muškim skupovima – u svemu se ponašaju poput muškaraca, simbolički postaju muškarci, imaju gotovo sva njihova javna prava uz naročito poštovanje sredine. Nakon uvodnoga dijela, u ovom ćemo se prilogu usredotočiti na odgonetanje one "zagonetke virdžine" koja se uklapa u krovnu rodnu tematiku prošlogodišnje Zagrebačke slavističke škole. Pokazat će se, pa i na temelju uvida u svjedočenja današnjih virdžina, da se neka suvremena tumačenja pojave virdžine kao odraza želje za poboljšanjem položaja žene i stjecanjem individualnih sloboda mogu okarakterizirati kao suvremeni mit i kao drugo lice zapadnjačkog paternalizma, superiornog kolonijalnog doživljaja egzotičnih "drugih" koje valja civilizacijski prosvijetliti.

virdžina, tobelija, zavjetovana djevojka, Balkanski poluotok, običajno-pravna institutcija, spol, rod, zapadnjački paternalizam

"Izvedbe roda u hrvatskom jeziku, književnosti i kulturi". 46. "Hrvatski seminar za strane slaviste", "Zagrebačka slavistička škola" (Dubrovnik, 21. kolovoza – 1. rujna 2017.)