hrvatski

Zaštlta žira hrasta lužnjaka

Laboratorijski i poljski testovi obavljeni su 1999. u Šumarskom institutu Jastrebarsko s ciljem utvrđivanja klijavosti žira hrasta lužnjaka (Quercus rabur) u odnosu na tretiranje različitim fungicidima. U pokusu je upotrijebljen žir sakupljen 1998., na području šumarija Jastrebarsko za laboratorijski pokus i Draganić za poljski pokus, skladišten na 0 - 5 stupnjeva C. U laboratorijskom pokusu žir je tretiran s 0, 3 % Cuprablau Z (35 % copper + 2 % Zinc), Dithane S60 (mancozeb) 2 g/kg i Vitavax 200 FF (thiram +carboxin) 3, 5 ml/kg, i stavljen na naklijavanje na 22-25 °C. U poljskom pokusu žir je tretiran s Vitavax 200 FF 3.5 ml/kg, Vitavax Extra (carboxin + thiabendazole + imazalit) s 2, 0 ml/kg, 0, 3 % Captan WP 50 i Dithane S60 s 2 g/kg i posijan u plastične kontejnere. Netretirani žir je također posijan u steriliziranu zemlju. Ispitivano je zdravstveno stanje žira u odnosu na zaraženost gljivama (Penicillium spp., Ciboria batschiana, Fusarium spp., Phomopsis quercella, Botrytis cinerea i Stereum hirsutum), broj proklijalih žireva i visine klijanaca nakon 4 mjeseca. U laboratorijskom pokusu postotak zdravih žireva je bio najviši prilikom tretiranja s Vitavax 200 FF treatment (77, 5 %), zatim slijedi Dithane 560 (74, 95 %) i Cuprablau Z (72, 62 %), dok postotak klijavosti kod netretirane kontrole iznosi 48, 33 %. U poljskom pokusu postotak klijavosti žira s različitim tretiranjima iznosio je: 77, 58 % za Dithane S60, 68, 48 % za Vitavax Extra, 67, 88 % za Vitavax 200 FF, 67, 88 % za Captan WP 50 i 53, 94 % u kontrolnom uzorku. Rezultati pokazuju signifikantnu razliku u postotku klijavosti između tretiranog i netretiranog žira dok razlika u postotku klijavosti između tretiranja različitim fungicidima nije signifikantna.

žir, hrast lužnjak, sjeme , zaštita, fungicid

nije evidentirano