hrvatski

Vršnjačko nasilje i mogućnost pastoralnog rada u njegovoj prevenciji

Agresivno ponašanje u školi nije pojava novijeg datuma. Povijest bilježi da je razdoblje školovanja uvijek bilo povezano s agresivnošću. Do promjene u sagledavanju problema nasilja među vršnjacima došlo je istraživanjem švedskog liječnika Petera Paula Heinemanna te norveškog znanstvenika Dana Olweusa. Njihovim radom, ali i drugih znanstvenika, dan je doprinos u klasifikaciji vršnjačkog nasilja prema pojavnosti tj. podjelom na tjelesno, verbalno, relacijsko ili emocionalno, seksualno nasilje među djecom, ekonomsko, kulturalno i elektroničko nasilje. Radi lakšega proučavanja ove pojave, sudionike u krugu vršnjačkog nasilja, prema situacijama/pozicijama u kojima se nalaze, možemo podijeliti u četiri grupe: djeca koja čine nasilje, djeca koja trpe nasilje, djeca koja su izložena nasilju, ali ga i sama čine te djeca koja ne sudjeluju u vršnjačkom nasilju. Učestalost vršnjačkog nasilja značajno varira u odnosu na zemlju gdje je provedeno istraživanje te o načinu definiranja negativnih postupaka. Zato može doći do velikih razlika u rezultatima istraživanja. Različitost djece prema nekim karakteristikama, npr. izgledu, zdravstvene poteškoće, sposobnostima ili pripadnost manjinama, mogu predstavljati povećani rizik za sudjelovanje u vršnjačkom nasilju. Hoće li se neko dijete agresivno ponašati ili ne, osim individualnih karakteristika, ovisi i o utjecajima/poticajima koji dolaze iz njegovog okruženja – obitelj, škola, društvena zajednica, mediji. Područje djelovanja Crkve obuhvaća i pastoralni rad sa svima onima koji su na određeni način od društva odbačeni ili ignorirani te svi oni koji trpe neku nepravdu. Tu spadaju i djeca koja trpe nasilje i zlostavljanje (i ne samo od strane odraslih nego i od svojih vršnjaka). Različite djelatnosti/mjesta u sklopu Crkve mogu pomoći u prihvaćanju djeteta koje trpi vršnjačko nasilje i to uključivanjem u zajedništvo što može rezultirati jačanju njegovog samopouzdanja, osjećaja pripadanja, prihvaćanja i sl.

vršnjačko nasilje ; klasifikacija vršnjačkog nasilja ; učestalost vršnjačkog nasilja ; rizični čimbenici pojavnosti nasilja ; pastoralni rad kao mogućnost prevencije vršnjačkog nasilja

nije evidentirano