hrvatski

Odnos ciljeva učenja, strategija regulacije emocija i nekih konstrukata pozitivne orijentacije

Obrazovanje predstavlja značajan faktor utjecaja na brojne ishode u životu pojedinca. S namjerom da učenje učine što privlačnijom aktivnosti, brojni su se znanstvenici okrenuli proučavanju razlika između uspješnih i neuspješnih učenika. Mnoga istraživanja pokazuju kako pojedinci koji efikasno samoreguliraju vlastito učenje imaju višestruke koristi, primjerice u vidu višeg samopouzdanja, uspješnije organizacije rada, efikasnijeg usvajanja znanja (čak i kada završe svoje formalno obrazovanje), korištenja adaptivnijih strategija regulacije emocija te veće psihološke dobrobiti. Istraživanje je imalo za cilj utvrditi odnos faceta ciljnih orijentacija, strategija regulacije emocija i konstrukata pozitivne orijentacije operacionaliziranih kroz psihološku dobrobit, omjer pozitivnih i negativnih iskustava te zadovoljstvo životom i studijem kod 230 studenata Sveučilišta u Zadru. Rezultati su pokazali da su zadovoljniji studijem oni studenti koji imaju izraženiju pristupajuću i izbjegavajuću ciljnu orijentaciju na učenje te pristupajuću ciljnu orijentaciju na izvedbu, dok je kod studenata sa izraženom ciljnom orijentacijom na izbjegavanje truda zabilježeno niže zadovoljstvo studijem. Studenti sa izraženom pristupajućom ciljnom orijentacijom na učenje i sa izbjegavajućom ciljnom orijentacijom na učenje su skloniji koristiti preispitivanje kognicija kao strategiju regulacije emocija, dok su sudionici sa izbjegavajućom ciljnom orijentacijom na izvedbu i sa ciljnom orijentacijom na izbjegavanje truda skloniji supresiji emocija. Nadalje, utvrđeno je da je psihološka dobrobit pozitivno povezana sa pristupajućom ciljnom orijentacijom na učenje, a negativno sa ciljnom orijentacijom na izbjegavanje truda. Dobivene rezultate istraživanja je potrebno uzeti sa dozom zadrške zbog relativno malog i nereprezentativnog uzorka. Nadalje, određene poteškoće proizlaze i iz karakteristika mjernog instrumenta jer nije moguće uvidjeti relativne odnose različitih ciljnih orijentacija kod istog ispitanika, niti je moguće kod jedne osobe utvrditi jednu, prevladavajuću ciljnu orijentaciju.

samoregulirano učenje, ciljne orijentacije, strategije regulacije emocija, pozitivna orijentacija

nije evidentirano