Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 915725

Austrougarska okupacija Bosne i Hercegovine gledana očima hrvatskog slikara: Prijelaz Save kod Broda Ferdinanda Quiquereza


Damjanović, Dragan
Austrougarska okupacija Bosne i Hercegovine gledana očima hrvatskog slikara: Prijelaz Save kod Broda Ferdinanda Quiquereza // Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 41 (2017), 1; 199-214 (domaća recenzija, članak, znanstveni)


Naslov
Austrougarska okupacija Bosne i Hercegovine gledana očima hrvatskog slikara: Prijelaz Save kod Broda Ferdinanda Quiquereza
(Austro-Hungarian Occupation of Bosnia and Herzegovina Seen through the Eyes of a Croatian Painter: Ferdinand Quiquerez’s Crossing the Sava River at Brod)

Autori
Damjanović, Dragan

Izvornik
Radovi Instituta za povijest umjetnosti (0350-3437) 41 (2017), 1; 199-214

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Ferdo Quiquerez, historijsko slikarstvo, orijentalizam, Austro-Ugarska, Bosna i Hercegovina, oleografija, Josip Filipović, Alexander Maximilian Seitz, antemurale Christianitatis
(Ferdinand (Ferdo) Quiquerez, historical paint- ing, Orientalism, Austro-Hungarian Monarchy, Bosnia and Herzegovina, Josip Filipović, Alexander Maximilian Seitz, Antemurale Christianitatis)

Sažetak
Članak govori o crtežima i oleografiji Ferdinanda Quiquereza Prijelaz Save kod Broda, nastalima 1878. – 1879. godine, koji predstavljaju vizualnu metaforu Austro-ugarske okupacije (i uprave) Bosne i Hercegovine. Kompozicija prikazuje kako građani Bosanskog Broda svih vjeroispovijesti svečano dočekuju u popodnevnim satima 29. srpnja 1878., na dan kada je počela okupacija, zapovjednika austrougarskih trupa Josipa Filipovića. Iako se pretpostavljalo kako je Quiquerezova kompozicija konstruirani nevjerodostojan prikaz, proizašao iz slikareve mašte, a ne stvarnog događaja, izvještaj dopisnika zagrebačkog službenog dnevnika Narodnih novina, odaje nam da to ipak nije slučaj. Odlučivši ovjekovječiti zauzimanje Bosne Quiquerez se ne usredotočuje, poput ilustratora koji su radili za onovremene europske (ponajprije njemačke i austrijske) ilustrirane časopise, na borbe između austrougarskih trupa i muslimanskog dijela stanovništva Bosne i Hercegovine, ne odabire za svoju temu junaštvo austrougarskih vojnika, niti svirepost bosanskohercegovačkih ustanika, već odlučuje prikazati kako nakon tri godine krvavog ustanka protiv osmanske države Austro-Ugarska nosi Bosni mir, slogu između triju glavnih konfesionalnih skupina koje u njoj obitavaju te, konačno, zapadnu, europsku civilizaciju. Iako tretira bosansko stanovništvo kao Druge, u odnosu na austrougarske trupe, iako ih donekle stereotipizira i egzotizira, nesumnjivo s njime i simpatizira, te naglašava važnost njihova zajedništva. Oleografiju je prema Quiquerezovu djelu izdao zagrebački izdavač Bothe. Njezino izdavanje treba promatrati u kontekstu u to vrijeme široko raširene vojne propagande. Djelo je veličalo uspjehe austrougarske vojske, jedne od rijetkih institucija koja je i nakon Austro-ugarske nagodbe bila zajednička za cijelu Monarhiju. Veličalo je i generala Josipa Filipovića koji će postati svojevrsnim autrougarskim narodnim junakom zbog uspješno provedene okupacije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest, Povijest umjetnosti



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
HRZZ-UIP-2013-11-4153 - Hrvatska i Srednja Europa: umjetnost i politika u razdoblju moderne (1780. - 1945.) (Dragan Damjanović, )

Ustanove
Filozofski fakultet, Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Dragan Damjanović, (264970)

Časopis indeksira:


  • Scopus