hrvatski

Žaljenja i čežnje – sličnosti i razlike

Prema psihologijskoj definiciji, čežnja zahvaća misli i osjećaje o aspektima života koji su nedovršeni ili nesavršeni, zajedno sa težnjom za idealnim, utopijskim, alternativnim stanjem i iskustvom života (Baltes, 2008 ; prema Scheibe i Freund, 2008). Takve misli i osjećaji su tipično intenzivni, ponavljajući, te proizvode ambivalentno emotivno iskustvo. Zasad postojeće teorije i istraživanja samo su početak „Psihologije Sehnsuchta“. Upravo zbog nepostojanja istraživanja na ovim područjima, u ovom istraživanju nastojalo se ispitati povezanost žaljenja i čežnji sa ishodom donesenih odluka. Ukoliko osoba navodi da ima veću količinu loše donešenih odluka u životu, znači li to da će imati intenzivnija žaljenja i čežnje? U pokušaju da se odgovori na ova pitanja, cilj ovog istraživanja bio je usporediti dimenzije žaljenja i čežnji sa donošenjem odluka na mlađoj, srednjoj i starijoj dobnoj skupini. U istraživanju je sudjelovalo 348 ispitanika (124 M i 224 Ž), dobi 18 – 77 godina, iz područja grada Mostara. Prvi dio upitnika u istraživanju uključivao je pitanja o demografskim varijablama ispitanika, dok je drugi dio uključivao tri skale za ispitivanje ispitanikovih odluka, žaljenja i čežnji. Prikupljanje podataka provodilo se grupno. Rezultati pokazuju da postoje razlike u žaljenju između dobnih skupina. Ispitanici starije dobi manje žale u odnosu na ispitanike mlađe i srednje dobi. Također, utvrđeno je da postoje razlike u žaljenju zbog donešenih odluka u različitim domenama (osim u domeni kognitivnog funkcioniranja) među dobnim skupinama. U skladu s očekivanim, utvrđena je značajna negativna povezanost između dimenzija donošenja odluka i žaljenja. Što je ispitanik postizao niži rezultat na skali donošenja odluka te samim time više žalio zbog donešenih odluka u različitim domenama života, ujedno je postizao viši rezultat na skali žaljenja i samim time više žalio preispitujući svoje odluke. Na većini dimenzija čežnje postoji razlika između dobnih skupina, što nije u skladu sa istraživanjem kojeg su proveli Baltes i sur. (Scheibe i Freund, 2008) gdje je postojala razlika samo na dimenziji nepotpunosti čežnje. Dobiveni rezultati se mogu pripisati drugačijim socijalnim uvjetima u kojima ljudi žive. Zbog nedavnog rata i teške financijske situacije u državi, ljudi, posebno stariji, imaju mnogo manje mogućnosti za ostvarenje svojih čežnji, što uvjetuje ovakve rezultate. Nalazi istraživanja pokazuju da su između većine dimenzija donošenja odluka i dimenzija čežnje, kao i žaljenja i dimenzija čežnje, utvrđene značajne povezanosti, u smjeru što je intenzivnije žaljenje zbog donešene odluke, intenzivnija je i čežnja koju ispitanik osjeća, što je u skladu s očekivanim.

čežnje ; žaljenja ; donošenje odluka

nije evidentirano