hrvatski

Odnos pozitivne orijentacije i žaljenja

Cilj ovog istraživanja bio je ispitati povezanost konstrukata pozitivne orijentacije i žaljenja. U istraživanju je sudjelovalo ukupno 268 ispitanika, od toga 188 ispitanika mlađe dobi (studenti) i 80 srednje životne dobi. Ispitivanjem dobnih razlika utvrđeno je kako ispitanici mlađe dobi postižu više rezultate na Skali upornosti u ostvarivanju ciljeva u usporedbi s odraslima, dok odrasli postižu značajno bolje rezultate na Testu rječnika emocija (TRE) te subskali Upitnika emocionalne kompetentnosti (UEK) izražavanje i imenovanje emocija u usporedbi s mlađima. Dobne skupine se ne razlikuju na Skalama samopoštovanja, zadovoljstva životom, optimizma-pesimizma, fleksibilnosti u ostvarivanju ciljeva, subskalama Upitnika emocionalne kompetentnosti uočavanje i razumijevanje te regulacija i upravljanje emocija. U okviru ovog istraživanja, utvrđeno je kako, izuzev TRE i subskale UEK uočavanja i razumijevanja emocija, postoji negativna povezanost konstrukata pozitivne orijentacije i žaljenja. Utvrđeno je da manje žale osobe koje imaju veće samopoštovanje, zadovoljstvo životom, koje su optimistične, uporne i fleksibilne u ostvarivanju ciljeva, koje postižu više rezultate na subskalama UEK regulacija i upravljanje i izražavanje i imenovanje emocija. Rezultati su pokazali kako je najbolji prediktor žaljenja u srednjoj dobi samopoštovanje, dok je u mlađoj dobi upornost u ostvarivanju ciljeva.

pozitivna orijentacija, emocionalna inteligencija, test rječnika emocija, žaljenja

nije evidentirano