hrvatski

Učestalost i odrednice provođenja dijeta kod adolescenata

Dijeta je danas gotovo općeprihvaćen način ponašanja posebice kod adolescenata, a opisuje se kao svaki restrikcijski oblik uzimanja hrane, te iako može započeti na oko nedužno i nije prepoznata kao opasnost može imati negativne efekte kako na tjelesno tako i na psihološko zdravlje pojedinca, a nerijetko je i uvod u poremećaje hranjenja od kojih su najpoznatiji bulimija i anoreksija nervosa. Na razvoj poremećaja hranjenja bitnu ulogu imaju biološki, psihološki i socijalni faktori. Od bioloških faktora najčešće se navode dob, spol i tjelesna težina, dok kod psiholoških faktora značajnu ulogu imaju samopoštovanje, perfekcionizam, te zadovoljstvo slikom tijela. Kada je riječ o socijalnim faktorima najčešće se navode utjecaj medija, vršnjaka i roditelja na sliku tijela. Istraživanje pod nazivom Učestalost i odrednice provođenja dijeta kod adolescenata provedeno je na uzorku od 550 ispitanika od toga 140 studenata Sveučilišta u Zadru i 410 učenika srednjih škola u Zadru. Ukupan uzorak činilo je 359 djevojaka i 191 mladić, a prosječna dob ispitanika bila je 17, 5 godina. Osnovni cilj istraživanja bio je ispitati učestalost potencijalno rizičnih ponašanja i stavova značajnih za razvoj poremećaja hranjenja, poput držanja dijete, kao i utvrditi utjecaj bioloških, psiholoških i socijalnih faktora na ta rizična ponašanja. Pri tome su primijenjeni sljedeći mjerni instrumenti: Ljestvica pozitivnog i negativnog perfekcionizma, Skala samosviđanja i samokompetentnosti, Skala adolescentskog držanja dijete, Upitnik slike tijela i strategija za promjenu tjelesnog izgleda i Skala trostrukog utjecaja. Rezultati su pokazali kako je čak 72% studenata i 61% učenika provodilo dijetu za vrijeme istraživanja, bilo da je riječ o minimalnoj, umjerenoj ili ekstremnoj dijeti. Testirane su razlike u psihološkim i socijalnim faktorima ovisno o spolu i stupnju dijete, te u strategijama držanja dijete posebno za učenike i posebno za studente, te su se pokazali različiti rezultati za svaku od ovih skupina. Također se pokazalo kako većina djevojaka, i studentica i učenica želi imati manju tjelesnu težinu od stvarne, a učenici žele imati veću tjelesnu težinu od stvarne, dok se kod studenata nije pokazala značajna razlika u stvarnoj i percepciji idealne težine. Kada je riječ o prediktorima držanja dijete, kod studenata su se značajnim prediktorima pokazali spol, tjelesna težina, negativna samokompetencija i utjecaj medija, te su spomenuti prediktori objasnili 48% varijance provođenja dijeta. Kod učenika su se značajnim prediktorima pokazali dob, spol, tjelesna težina, zadovoljstvo slikom tijela, te utjecaj medija i roditelja, te su ovi prediktori objasnili 33, 6% varijance. Rezultati istraživanja mogu služiti kao smjernice za daljnja istraživanja čiji krajnji cilj može biti osmišljavanje preventivnih programa usmjerenih na kvalitetu života adolescenata s narušenom slikom tijela.

dijeta, poremećaji hranjenja, biološki faktori, psihološki faktori, socijalni utjecaj

nije evidentirano