hrvatski

ZNAČAJNOST KONCENTRACIJE NEUROZINA I KLASTERINA U DIFERENCIJALNOJ DIJAGNOSTICI DEMENCIJA

Alzheimerova bolest (engl. Alzheimer's disease, AD) je najčešća demencija karakterizirana stvaranjem plakova i neurofibrilarnih spletova. Vaskularna demencija (VAD) je druga najučestalija vrsta demencije i nastaje uslijed ishemijskih, hipoperfuzijskih ili hemoragičnih moždanih lezija. Ciljevi ovog rada su: ispitati diferencijalno dijagnostičko značenje određivanja serumske koncentracije neurozina (humanog kalikreina 6, KLK6), klasterina (CLU) i adiponektina (ADPN), te upalnog biljega interleukina-6 (IL-6) u razlikovanju AD i VAD ; procijeniti značenje ispitivanih biljega u razlikovanju kognitivno zdravih ispitanika iste dobi od oboljelih od demencije i onih ispitanika iste dobi koji imaju blagi kognitivni poremećaj u odnosu na one s dijagnozom AD i VAD ; procijeniti korelaciju ispitivanih biljega sa standardnim pokazateljima kognitivnog deficita. Ispitivanjem je obuhvaćeno 70 bolesnika s AD i 67 bolesnika s VAD koji su u neprekidnom slijedu pristizali na redovnu neurološku obradu u Kliniku za neurologiju KBC-a Sestre milosrdnice u Zagrebu. Skupina kontrolnih ispitanika iste dobi podijeljena je na kognitivno zdrave (N = 50) i one s blagim kognitivnim poremećajem (N = 48). U okviru rutinske neurološke obrade provedeni su neuropsihološki testovi Mini Mental State Examination (MMSE) i Montreal Cognitive Assessment (MoCA). Korištene su slikovne tehnike: kompjuterizirana tomografija mozga (MSCT), Colour Doppler Flow Imaging (CDFI) i transkranijska Doppler sonografija. Rutinski biokemijski testovi izrađeni su na automatskom biokemijskom analizatoru. Koncentracije biljega KLK6 i CLU su određene ELISA metodom, a koncentracija ADPN je određena imunoturbidimetrijom na automatskom biokemijskom analizatoru. Koncentracija IL-6 je određena na imunokemijskom analizatoru. Ovisno o vrsti razdiobe dobivenih rezultata, za testiranje razlika korišteni su statistički testovi Kruskal Wallis i ANOVA. Za analizu korelacije koristio se Spearmanov, odnosno Pearsonov test. Statistička analiza provedena je pomoću programa MedCalc. Kod ispitivanih skupina je nađena razlika za one testove koji se rutinski koriste u neurološkoj obradi dementnih bolesnika. Koncentracije ispitivanih biljega KLK6, CLU i ADPN u serumu nisu se razlikovale između skupina (P = 0, 137, P = 0, 178 i P = 0, 268). Koncentracije upalnog biljega IL-6 značajno su se razlikovale između ispitivanih skupina (P = 0, 014), s najvećim medijanom koncentracije u skupini bolesnika s VAD (4, 1 pg/mL) i najmanjim medijanom koncentracije u skupini s MCI (2, 3 pg/mL). Koncentracije ispitivanih biljega KLK6, CLU i ADPN nisu se značajno razlikovale između oboljelih od AD i VAD. Također, ispitivani biljezi ne pokazuju zadovoljavajuću mogućnost razlikovanja kognitivno zdravih ispitanika iste dobi od bolesnika s demencijom, kao što ne pokazuju diskriminacijski potencijal kada je u pitanju razlikovanje skupine iste dobi s dijagnozom blagog kognitivnog poremećaja od skupine s dijagnozom AD, odnosno VAD. Određivanje koncentracije upalnog biljega IL-6 se pokazalo korisnim u razlikovanju ispitivanih skupina. Koncentracije ispitivanih biljega nisu korelirale sa rezultatima standardnih pokazatelja kognitivnog oštećenja.

neurozin/humani kalikrein 6/klasterin/adiponektin/interleukin-6/demencija

nije evidentirano