hrvatski

Kvaliteta življenja u sjeverozapadnoj Hrvatskoj kroz povijest s naglaskom na grad Varaždin

U članku autorica piše o kvaliteti življenja u sjeverozapadnoj Hrvatskoj koja se stoljećima mijenjala te je drugačija bila na selu u odnosu na grad. Sve do početka 20. stoljeća na prostoru sjeverozapadne Hrvatske vrlo se teško živjelo Na selu je vladalo siromaštvo, obitelji su bile mnogobrojne, stambene prilike ne baš povoljne, kanalizacije i vodovoda nije bilo. Poljoprivreda je bila glavno zanimanje, a ona je ovisila o klimatskim prilikama tj. neprilikama, pa je prehrana je bila jednolična i nedovoljna. Sanitarni i higijenski uvjeti bili su skoro pa nepoznati, školovanje osnovno ili nikakvo, a zdravstvena zaštita minimalna. U takvom okružju u većini seoskih sredina o kvalitetama života koje danas postoje nije se previše razmišljalo, niti govorilo. Takvo stanje, uz izuzetke, vladalo je na selu pa skoro do sredine 20. stoljeća, a negdje i kasnije. U usporedbi sa selom, nešto je drugačija kvaliteta života kod pojedinaca koji su stanovali u gradu ili većim mjestima. Niti građani o kvaliteti života nisu razmišljali ali su poduzimali korake da si „uljepšaju“ kvalitetu života, ne samo u osobnom životu, već su uređivali i okolinu u kojoj su živjeli. U radu autorica na primjeru Varaždina piše o kvaliteti života u gradu koja se kao i na selu iz stoljeća u stoljeće mijenjala, ali na drugačiji način. U gradu su postojale razlike, između kvalitete života kod radnika, trgovaca, obrtnika, građanstva i plemstva. Navedeni primjeri u radu potvrđuju da se kvaliteta življenja na selu i u gradu mijenjala iz stoljeća u stoljeće i ono što je bilo kvalitetno u 18. stoljeću, u 19. više nije, a najveći pomaci zabilježeni su u 20. stoljeću.

kvaliteta življenja ; sjeverozapadna Hrvatska ; selo ; Varaždin.

nije evidentirano