hrvatski

Problematiziranje relativizma u povijesnom, ali i suvremenom kontekstu

Obzirom na pojavu većeg broja filozofske literature u kojoj se tematizira i podupire relativizam reagirao je prethodni papa Benedikt XVI. nazvavši ga diktaturom relativizma. Tim je stavom motivirao mnoge filozofe, teologe i znanstvenike da iznesu svoje mišljenje o suvremenom relativizmu. Autor u prvom dijelu ovoga rada pokazuje neke specifičnosti najistaknutijih starogrčkih filozofa i njihov odnos spram relativizma. No, kako se relativizam pojavljivao, u različitim je vremenskim epohama različito bio tretiran. U drugom dijelu rada naglašena je osebujnost, izvori i značenje suvremenog relativizma u današnjem svijetu. Tu se problematizira relativizam kroz radove najeminentnijih antropologa i filozofa koji su dali doprinos u afirmiranju i nijekanju relativizma. Autor na kraju donosi zaključak da relativizam ne može biti konačan u rješavanju međuljudskih problema jer postoje opća i apsolutna rješenja koja vrijede uvijek i svuda. U tom smislu relativizam može derogirati društvene, a i osobne vrijednosti temeljene na nepromjenljivim vrijednostima ljudske naravi koja se ne mijenja.

ironija ; relativizam ; ljudska narav ; nepromjenljive vrijednosti ; kultura

nije evidentirano