hrvatski

Koridor Jadran – Podunavlje u kontekstu intermodalnog sustava Jadran-Baltik-Crno more

Sagledavajući razvojne potencijale i ograničenja, čimbenike utjecaja i specifične rizike na dinamiku prometnih tokova u Europi, Hrvatska u najvećoj mjeri razvojnom strategijom treba valorizirati svoj geoprometni status u Dunavskoj i Jadranskojonskoj makroregiji. Stoga se prioriteti prometnog razvoja nalaze u favorizaciji prometne funkcije prirodnih resursa – povezivanju Jadrana i Dunava, morskih prometnica i unutarnjih plovnih putova te željeznicom umreženog kontinentalnog zaleđa. Takav bi razvojni scenarij pridonio gospodarskom regeneriranju i demografskoj revitalizaciji razvojno marginaliziranih regija istočne i južne Hrvatske, iseljenih i opustošenih krajeva u Bosni i Hercegovini, u kojima je tradicionalno obitavala hrvatska populacija. Nužan je spoj novodefiniranog Mediteranskog koridora i Baltičko-jadranskog koridora u transeuropskoj prometnoj mreži, koji se u diplomatskom usuglašavanju sa Slovenijom može ostvariti poveznicom Rijeke i Pivke ili izgradnjom željezničke pruge na paneuropskom koridoru Xa (Zagreb-Pragersko). Također, potencijalna izgradnja nove Jadranskojonske željeznice uzduž hrvatske obale Jadranskog mora te nastavno na Crnu Goru i Albaniju otvorilo bi perspektivu povezivanja s paneuropskim koridorom IV odnosno novim transeuropskim koridorom Orient-Istočni Mediteran. Na taj bi se način cijela prometna mreža Hrvatske funkcionalno integrirala u intermodalni sustav Baltik-Jadran-Crno more.

Strategijsko planiranje, prometni razvoj, TEN-T, Jadran, Podunavlje

nije evidentirano