hrvatski

Žanrovska obilježja romana Vragolije tatina sina Marije Alexandera Roda Rode

Slavonska književnost na nehrvatskim jezicima još nije pronašla svoje mjesto u opusu nacionalne književnosti iako je riječ o autorima i djelima koji svoje nadahnuće pronalaze u slavonskoj zemlji i čovjeku. Alexander Roda Roda (1872.–1945.) jedan je od rijetkih književnika koji je cijeli književni opus napisao na njemačkome jeziku, a slaveći Slavoniju. Roman Vragolije tatina sina Marije, djelo je koje je samo na prvi pogled namijenjeno mlađem uzrastu. No bogatstvo običaja, zanata, slavonske svakodnevice, šaljive situacije koje proizlaze iz dodira slavonskoga ruralnoga čovjeka s razvojem, mehanizacijom i inovacijom, ljepote slavonskoga krajolika – elementi su koji će zainteresirati i starije čitatelje i ovo djelo okarakterizirati kao solidan (dokumentaristički) izvor za promišljanje o kulturi slavonskoga sela u posljednjim desetljećima 19. i u prvim desetljećima 20. stoljeća. Temeljni je cilj rada detektirati žanrovske osobitosti ovoga Roda Rodina djela. Pisac je, naime, sȃm svoje djelo žanrovski odredio kao roman: no otkrivajući strategije i postupke koje je rabio u gradbi svijeta svoga djela (prije svega mislimo na kompoziciju teksta, položaj pripovjedača, njegov legitimitet, odnosno uvjerljivost, gradbu likova, njihovu životnost te funkciju opisa i pripovijedanja u djelu) pronalazimo diskrepanciju između intencija što ih je autor najavio kako žanrovskim imenovanjem, tako i "nultom pripoviješću" u kojoj eksplicitno navodi razloge zbog kojih piše baš takvo djelo i ciljeve koje tim djelom želi ostvariti.

Roda Roda, roman, žanrovske osobitosti

nije evidentirano