Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 914410

Kakvoća crnih vina (V. vinifera L.) dozrijevanih u bačvama od slavonske hrastovine


Jeromel, Ana; Orbanić, Fumica; Tomaz, Ivana; Andabaka, Željko; Jagatić Korenika, Ana-Marija
Kakvoća crnih vina (V. vinifera L.) dozrijevanih u bačvama od slavonske hrastovine // Glasnik zaštite bilja, 40 (2017), 6; 19-27 (domaća recenzija, članak, znanstveni)


Naslov
Kakvoća crnih vina (V. vinifera L.) dozrijevanih u bačvama od slavonske hrastovine
(Quality of red wines from different grape varieties (V. vinifera L.) aged in slavonian oak barrels)

Autori
Jeromel, Ana ; Orbanić, Fumica ; Tomaz, Ivana ; Andabaka, Željko ; Jagatić Korenika, Ana-Marija

Izvornik
Glasnik zaštite bilja (0350-9664) 40 (2017), 6; 19-27

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Slavonska hrastovina, bačva, jačina paljenja, laktoni, hlapivi fenoli
(Slavonian oak, barrel, toasting level, lactones, volatile phenols)

Sažetak
Utjecaj srednje i jako paljenih bačava (225 L) od slavonske hrstovine na kakvoću crnih vina praćen je tijekom 9 mjeseci dozrijevanja. Cilj istraživanja bio je utvrditi razlike u kemijskom sastavu i senzornim svojstvima vina ´Cabernet Sauvignon´, ´Merlot´ i ´Petit Verdot ´. Promjene u kemijskom sastavu vina praćene su metodom plinska kromatografija-masena spektrometrija (GC-MS) temeljem uzorkovanja vina svakih 3 mjeseca. Utvrđen je različiti intenzitet ekstrakcije polifenolnih spojeva, ovisno o jačini paljenja bačava koji je najviše utjecao na koncentracije eugenola, gvajakola, vanilina te cis i trans-hrastovog laktona. Na koncentracije ostalih laktona (γ-heksalakton, γ-nonalakton, γ-dekalakton) veći utjecaj je imala sorta u odnosu na jačinu paljena i vrijeme dozrijevanja. Ekstrakcija hlapivih spojeva iz drva bila je različita među ispitivanim vinima pri čemu je u vinu ´Cabernet Sauvignon´ bila najintenzivnija. Razlike su utvrđene i u koncentracijama hlapivih fenola. Tako su vina ´Petit Verdot´ imala najnižu koncentraciju etil-fenola i etil-gvajakola dok je veća koncentracija zabilježena u vinima ´Cabernet Sauvignon´ neovisno o jačini paljenja. Prema rezultatima senzornog ocjenjivanja bolja su vina dozrijevana u srednje paljenim bačvama u odnosu na ona iz jako paljenih, pri čemu je ukupno najbolje ocijenjeno vino sorte ´Merlot´.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)



POVEZANOST RADA


Uključenost u ostale bibliografske baze podataka:


  • CAB Abstracts
  • Family Index
  • FSTA: Food Science and Technology Abstracts
  • Zoological Record