hrvatski

Ukrasna vrijednost, urod i kakvoća sjemena vrsta Nigella damascena L. i Nigella sativa L. u različitim uvjetima uzgoja

Suvremeni način života nameće nove trendove u industiji ukrasnog bilja što rezultira povećanom potražnjom za vrstama skromnih agroteničkih zahtjeva, otpornim na bolesti i štetnike. Crnjika (Nigella damascena L.) i crni kim (Nigella sativa L.) svojim skromnim agrotehničkim karakteristikama i višestrukom iskoristivosti predstavljaju nove potencijalne usjeve za uzgoj u ukrasne, prehrambene i ekološke svrhe. Koriste se kao ukras na cvjetnoj gredici i za rez, a tobolci za izradu suhih aranžamana. Sjeme obiju vrsta ima aromatična svojstva, te se u zemljama tradicionalnog uzgoja koristi u začinske svrhe. Posljednjih godina crni kim je u fokusu znanstvenih istraživanja zbog ljekovitog djelovanja ulja. Širenjem proizvodnje ukrasnog i ljekovitog bilja raste interes za uzgojem ovih vrsta, ali problem je nedostatak sjemena i neistraženi uvjeti uzgoja. Hrvatska ima idealne uvjete za uzgoj sjemena gotovo svih kultiviranih biljaka, te je istraživanje utjecaja uvjeta uzgoja na ukrasnu vrijednost, urod i kakvoću sjemena ovih vrsta osnovni korak koji otvara put uzgoju istraživanih vrsta u ukrasne i merkantilne svrhe. Pretpostavka ovog istraživanje je da će uvjeti uzgoja (zaštićeni prostor, otvoreno) i gnojidba dušikom imati najveći utjecaj na ukrasnu vrijednost. Na urod sjemena najveći utjecaj će imati gnojidba dušikom i fosforom, a na kakvoću sjemena uzgoj u zaštićenom prostoru (manja zaraza sjemena bolestima) i gnojidba fosforom (viša klijavost i masa 1000 sjemenki). U cilju dokazivanja navedenih pretpostavki provedeno je dvogodišnje vegetacijsko i laboratorijsko istraživanje. Na površinama Visokog gospodarskog učilišta u Križevcima postavljen je istovjetni višefaktorijelni pokus s dvije biljne vrste crnjikom i crnim kimom. Faktori u istraživanju su uvjeti uzgoja (zaštićeni prostor, otvoreno), godina (2012., 2013.) i gnojidba (kontrola, gnojeno sa 30 kg·ha-1 dušika i 30 kg·ha-1 fosfora). Pokus je postavljen po slučajnom bloknom rasporedu u četiri ponavljanja na kolekcijskom polju i u plasteniku. Tijekom vegetacije provedena su morfometrijska mjerenja i određivanje sastavnica i uroda sjemena. Svojstva kakvoće sjemena ispitana su u laboratoriju za kontrolu kakvoće poljoprivrednog reprodukcijskog materijala Visokog gospodarskog učilišta u Križevcima prema Pravilniku o metodama uzorkovanja i ispitivanja kvalitete sjemena (NN 99/08) i International Rules for Seed Testing, Chapter 5, Germination 5-70 (ISTA, 2011). Prikupljeni podaci uneseni su u računalni program Microsoft Excel u kojem su pripremljeni za statističku obradu. Podaci su statistički obrađeni u programu SAS 9.4 (SAS, 2012). Prema rezultatima provedenog istraživanja uzgoj u zaštićenom prostoru utjecao je na ukrasnu vrijednost samo kod crnjike, čime je djelomično potvrđena pretpostavka ovog istraživanja. Uzgojem u zaštićenom prostoru kod obje vrste postignute su veće vrijednosti sastavnica uroda sjemena, što je rezultiralo i višim urodom sjemena po hektaru. Sukladno očekivanom, sjeme proizvedeno u zaštićenom prostoru imalo je manji postotak bolesti kod obje vrste. Viša vlaga, energija i klijavost sjemena crnjike postignuti su u zaštićenom prostoru, dok je kod crnog kima postignuta samo viša masa 1000 sjemenki. Kod crnjike je godina utjecala na ukrasnu vrijednost i broj sjemenki u tobolcu, ali razlike u urodu sjemena po biljci i urodu sjemena po hektaru u dvije godine uzgoja nisu postignute kod ni jedne vrste. Uzgojem u dvije godine postignute su značajne razlike u vlagi sjemena kod obje vrste. Energija i klijavost sjemena crnog kima značajno se razlikovala u dvije godine, dok je kod crnjike razlika postignuta samo u energiji klijanja, a na samu klijavost sjemena godina nije značajno utjecala. Gnojidba dušikom i fosforom imala je najveći utjecaj na ukrasnu vrijednost, urod sjemena po biljci i urod sjemena po hektaru. Utjecaj gnojidbe fosforom na masu 1000 sjemenki potvrđen je ovim istraživanjem kod obje vrste, dok na klijavost sjemena gnojidba fosforom nije utjecala. Visina uroda sjemena postignuta gnojidbom dušikom i fosforom trebala bi biti osnovna smjernica u uzgoju ovih vrsta. Neovisno o istraživanim uvjetima postignuta je visoka kakvoća sjemena kod obje vrste, što potvrđuje činjenicu da živimo u zemlji sa neograničenim mogućnostima u uzgoju sjemena.

crnjika, crni kim, uvjeti uzgoja, urod sjemena, kakvoća sjemena

nije evidentirano