hrvatski

„Odgajati za muziku, odgajati pomoću muzike“. Glazbeni odgoj u osnovnim školama u ranome socijalizmu

U poratnom obrazovnom sustavu glazbeni je odgoj spadao u područje estetskog odgoja koji je uz ostala obrazovna područja trebao oblikovati svestrano razvijenog čovjeka. Glazbena nastava podrazumijevala je društveno-odgojno djelovanje, pri čemu su osobitu važnost trebali imati idejni sadržaji, naročito pjesme koje razvijaju osjećaje drugarstva, domoljublja i borbene požrtvovnosti. Mladom je čovjeku taj nastavni predmet trebao pomoći pri usvajanju znanja s područja glazbene teorije te ga odgojiti da u slobodnom vremenu bude konzument i producent kulturno-umjetničkih vrijednosti. Koncepcija glazbenog obrazovanja bila je postulirana u nekoliko osnovnih idejnih smjernica. Ono je trebalo biti omogućeno svima, neovisno o socijalnom statusu. Učenike je valjalo podučavati da je glazba snažno sredstvo u borbi za preobražaj društva. S obzirom na to da je nastavu trebalo organizirati kao kolektivni rad u kojem se učenici navikavaju na uzajamno pomaganje i suradnju, veliku je ulogu imalo zajedničko muziciranje, posebice zborno pjevanje. Kolektivnim izvođenjem društveno angažiranih pjesama poticalo se osnaživanje političke svijesti, ljubav prema domovini, radu, prijateljstvu, evocirale uspomene na NOB. Iznimno ambiciozno zamišljeni nastavni planovi i programi učestalo su se mijenjali i nadopunjavali, pri čemu su se zahtjevi stalno usložnjavali i uvelike nadilazili mogućnosti učiteljskog kadra. Da bi se te poteškoće premostile, na Učiteljske škole te kasnije na Više pedagoške škole uvedena je nastava skupine glazbenih predmeta, a osnovan je i Pedagoški odjel na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Vodile su se brojne javne polemike i diskusije s ciljem stimulacije rada nastavnika i unaprjeđenja nastave. U fokusu promišljanja najistaknutijih glazbenih pedagoga u ranome su poraću bila prvenstveno pitanja metoda glazbenog opismenjivanja.

glazbeno obrazovanje, osnovne škole, učenici, socijalizam

nije evidentirano