Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 913558

Terminologija kao odraz socijalnog i profesionalnog identiteta glazbenika u Hrvatskoj te njezin značaj za muzikologiju i glazbenu pedagogiju


Kiš Žuvela, Sanja
Terminologija kao odraz socijalnog i profesionalnog identiteta glazbenika u Hrvatskoj te njezin značaj za muzikologiju i glazbenu pedagogiju // Muzički identiteti / Petrović, Milena (ur.).
Beograd: Fakultet muzičke umetnosti, 2017. str. 43-46 (predavanje, međunarodna recenzija, znanstveni)


Naslov
Terminologija kao odraz socijalnog i profesionalnog identiteta glazbenika u Hrvatskoj te njezin značaj za muzikologiju i glazbenu pedagogiju
(Terminology as a reflection of Croatian musicians' social and professional identity: implications on musicology and music pedagogy)

Autori
Kiš Žuvela, Sanja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Muzički identiteti / Petrović, Milena - Beograd : Fakultet muzičke umetnosti, 2017, 43-46

Skup
20. pedagoški forum scenskih umetnosti - Drugi međunarodni skup - Muzički identiteti

Mjesto i datum
Beograd, Srbija, 29.09-01.10.2017.

Ključne riječi
Glazbena terminologija, leksički registri, identitet glazbenika, normiranje jezika, analiza diskursa
(Music terminology, lexical register, musicians' identity, language norming, discourse analysis)

Sažetak
Teorijski okvir istraživanja predstavljaju uobičajeni suvremeni standardi za terminološki rad (UNESCO 2005, ISO 704: 2009, Hudeček i Mihaljević 2009 i dr.) te recentna studija o problemima hrvatske glazbenoteorijske terminologije (Kiš Žuvela 2016). Cilj je istraživanja ustanoviti koje su karakteristike uporabne terminološke norme među glazbenicima u Republici Hrvatskoj s obzirom na njihov profesionalni identitet. Rezultati istraživanja bit će uzeti u obzir kao jedan od temelja za normiranje glazbene terminologije u okviru programa Struna – Izgradnja hrvatskoga strukovnog nazivlja (www.struna.ihjj.hr), prvenstveno namijenjenome znanosti i obrazovanju. Istraživanje se provodi u sklopu projekta Conmusterm – Problemi temeljnoga suvremenoga glazbenog nazivlja u Hrvatskoj (www.conmusterm.eu) – koji financira Hrvatska zaklada za znanost (HRZZ). Metodologija istraživanja uključuje eksperimentalnu metodu (anketiranje glazbenika / samoopažanje) te analizu diskursa u općim (nacionalni digitalni korpusi hrWaC, Hrvatski nacionalni korpus i Hrvatska jezična riznica) i specijaliziranim izvorima (prvenstveno literaturi namijenjenoj glazbenoj pedagogiji). Istraživanje je pokazalo kako jezici za posebne namjene ili jezici struke, baš kao ni opći jezik, nisu jedinstveni već se nužno raslojavaju na kontekstualno uvjetovane razine diskursa (registre) jer moraju omogućavati komunikaciju u funkcionalno različitim situacijama. Metajezik glazbe također se javlja u više registarskih varijeteta koji se prema funkcionalnostilističkim kriterijima načelno mogu podijeliti u tri skupine: razgovorne, publicističke i znanstvene (uključujući i pedagoški funkcionalni podstil), iako su granice među njima najčešće nejasne i vrlo propusne. Registarske razlike najznačajnije su na leksičkoj razini pa predstavljaju plodno tlo za terminološka istraživanja. Leksički sadržaj diskursa često razotkriva i profesionalni identitet glazbenika kao skladatelja, izvođača/praktičara, teoretičara, muzikologa, „ozbiljnjaka“ ili „zabavnjaka“ itd. Raslojenost jezika nesumnjivo predstavlja stanovito kulturno bogatstvo, no istodobno otežava komunikaciju u stručnim i znanstvenim kontekstima u kojima bi stupanj normiranosti morao biti najviši, a individuacija svedena na najmanju mjeru. Leksička varijacija dovodi do značajnih semantičkih poteškoća, često uslijed upliva stručnoga žargona, te „legitimacije“ identiteta glazbenika. Osobit su problem sinonimija i polisemija, pojave nepoželjne u znanstvenome funkcionalnom stilu i pedagoškome funkcionalnom podstilu koji bi trebali težiti jasnoj i nedvosmislenoj komunikaciji. Ponekad nepostojanje terminološke norme može dovesti do urušavanja pojmovnog sustava, što je vidljivo čak i u nekim izdanjima službeno odobrenim za nastavu teorijskih glazbenih predmeta. Stoga je na temelju postojeće uporabne norme potrebno dobro opisati, urediti i standardizirati terminologiju s ciljem unaprjeđenja komunikacije u stručnom i znanstvenom, a pogotovo pedagoškom kontekstu.

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Projekt / tema
HRZZ-IP-2013-11-5355 - Problemi temeljnoga suvremenog glazbenog nazivlja u Hrvatskoj (Nikša Gligo)

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Interdisciplinarne društvene znanosti, Filologija, Znanost o umjetnosti

Ustanove
Muzička akademija, Zagreb