hrvatski

Metodički pristup jezičnom području u razrednoj nastavi, na primjeru glagola

Učenje u okviru nastave jezika složen je i slojevit proces didaktičkoga prijenosa znanstvenih spoznaja. Posebice je složeno učenje slovničkih sadržaja u nastavi materinskoga jezika u primarnome obrazovanju jer načelo znanstvenosti u poučavanju valja prilagoditi kognitivnim mogućnostima i stupnju jezičnoga razvoja učenika. Učenje slovnice temelji se na lingvističko-metodičkome djelovanju. U prvome redu ono se ogleda u odabiru slovničkih sadržaja za niže razrede osnovne škole i smještanjem u nastavne programe pojedinih razreda. Postojeći Nastavni plan i program (2006.) karakterizira rasterećenje učenika, međutim, to se u vezi sa slovničkim sadržajima u okviru Hrvatskoga jezika može ustvrditi samo za niže razrede. Pojedina istraživanja (Kolar Billege, 2014.) pokazuju kako većina učitelja smatra da učenici stječu dovoljno znanja za nesmetan prijelaz u peti razred, ali se istovremeno gotovo trećina učitelja s time ne slaže. Jezikoslovci i metodičari, također, dvoje o količini jezikoslovnih sadržaja u nižim razredima osnovne škole. U izlaganju se problematizira učenje gramatike u nižim razredima osnovne škole u nastavnome predmetu Hrvatski jezik, na primjeru glagola. U prvome dijelu analiziraju se važeći jezični i integrirani udžbenici za niže razrede osnovne škole na temelju uvida u lingvometodičke predloške i metodički instrumentarij nastavnih jedinica povezanih s glagolima. U drugom će se dijelu navesti rezultati istraživanja koje će se provesti među učiteljima razredne nastave u Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji, metodom ankete. Upitnik konstruiran za ovo istraživanje sastoji se od dvaju instrumenata: jednog koji mjeri očekivanja i praksu nastavnika te instrumenta koji mjeri učestalost jezičnih aktivnosti. Uz navedene upitnik sadrži i otvoreno pitanje u kojem učitelji ocjenjuju postojeći program. Cilj istraživanja jest utvrditi stavove učitelja o postojećem nastavnom programu i zastupljenosti jezikoslovnih sadržaja, u području morfologije. Izlaganjem se želi potaknuti rasprava o količini slovničkih sadržaja u nastavi Hrvatskoga jezika usmjerenoj ponajprije na razvoj komunikacijske kompetencije u nižim razredima osnovne škole te o okomitoj i vodoravnoj povezanosti nastave slovnice na primjeru glagola. Autori se zalažu za funkcionalnu nastavu jezika u službi razvijanja komunikacijske kompetencije, kao i za postupnost, sustavnost i dosljednost u poučavanju. Rezultati bi mogli koristiti sastavljačima novih nastavnih programa najavljenih kurikularnom reformom, ponajviše za definiranje ishoda učenja povezanih s glagolima.

metodika hrvatskoga jezika, razredna nastava, nastava slovnice, glagoli, udžbenici, stavovi učitelja

Sažetak je objavljen u Knjižici sažetaka, a cjeloviti rad nije poslan za objavljivanje u Zborniku radova koji je objavljen 2017.