hrvatski

Kvantifikacija otpada od hrane u kućanstvima grada Zagreba

Razumijevanje sustava proizvodnje i distribucije hrane, praćenje izbježnog i neizbježnog otpada od hrane, rezultirat će održivim rješenjima za smanjenje količine otpada. Kvantifikacija količina otpada od hrane bitna je za kreiranje učinkovitih, dobro planiranih politika i mjera gospodarenja otpadom od hrane u kućanstvima. Cilj rada je utvrditi količinu otpada od hrane u kućanstvima, kvantificirati je prema grupama namirnica i jelima prema definiranim kategorijama i usporediti s kućanstvima ostalih država EU. Istraživanje je provedeno na uzorku od 5 kućanstava na području Grada Zagreba. Upitnik, zajedno s detaljnim uputama koje sadržavaju definiciju otpada od hrane, primjere hrane prema kategorijama i sl., ispunjavala je osoba starija od 18 godina koja je u kućanstvu odgovorna za kupnju i pripremanje hrane za cjelokupnu obitelj. Istraživanje je provedeno tijekom sedam dana kada se unutar obitelji, koje su sudjelovale u istraživanju, nisu događala nikakva velika okupljanja uvjetovana blagdanima (Božić, Nova godina, Uskrs…) ili osobnim interesima (rođendani, sprovodi, krštenja...). Kroz prikupljanje informacija o sociodemografskim obilježjima obitelji uključenih u istraživanje, utvrđen je utjecaj tih čimbenika na količinu odbačenog otpada od hrane. Sociodemografske karakteristike uključuju, spol, dob, i stupnju obrazovanja osobe koja je ispunjavala upitnik, broj, spol i dob ostalih odraslih osoba u kućanstvu te broj djece koja žive u kućanstvu. Od ukupnog broja (19) ispitanika, 47, 37 % čine muškarci, a nešto više (52, 63 %) žene. Najveći broj je onih od 41 do 70 godina (52, 63 %), a čak 26, 31 % čine mlade osobe (18 - 31 godina). Najveći postotak ispitanika ima završenu srednju školu (42, 1 %), njih 31, 57 % ima završenu visoku stručnu spremu, a 5, 26 % čine oni sa završenom osnovnom školom i višom stručnom spremom Rezultati su pokazali da na ekološku svijest pojedinca i odlaganje otpada od hrane utječu mnogobrojni faktori, od vanjskih - koja se odnose na lokalnu samoupravu i adekvatnu infrastrukturu za gospodarenje otpadom, do unutarnjih – koja se odnose na osobne, financijske, zdravstvene stavove, navike planiranja u kućanstvu i sociodemografska obilježja kućanstva (ponajviše dob, broj djece, broj odraslih i stupanj obrazovanja koji je indikator ekonomskog statusa kućanstva). Nadalje, iako količina otpada od hrane raste porastom broja članova obitelji, pojedinačno je u obiteljima s više odraslih članova bačeno manje otpada od hrane, nego kod obitelji s malom djecom. Također, obitelj s tri odrasla člana odlaže veće količine otpada od hrane nego obitelj s petero odraslih osoba.

Otpad od hrane, Grad Zagreb, izbježni otpad, neizbježni otpad, sociodemografska obilježja

nije evidentirano