hrvatski

Primjena infracrvene spektroskopije u identifikaciji botaničkog i zemljopisnog podrijetla meda

Med je proizvod složenog kemijskog sastava jer potječe od različitih medonosnih biljnih vrsta i/ili medne rose. Osim botaničkog podrijetla meda, druga važna svrha analitike meda je i određivanje njegova zemljopisnog podrijetla. Relativno pouzdano određivanje botaničkog podrijetla može se postići samo interpretacijom skupnih rezultata melisopalinološke i senzorske analize te niza fizikalno–kemijskih analiza. Referentne metode korištene za utvrđivanje podrijetla istraživanih uzoraka meda uključivale su melisopalinološku analizu, odabrane fizikalno-kemijske metode te senzorsku analizu. Od referentnih fizikalno-kemijskih parametara, električna provodnost i pH vrijednost pokazuju najveću diskriminacijsku snagu za razlikovanje različitih vrsta uniflornog meda te su stoga odabrane za potvrdu botaničkog podrijetla. IR spektri prikupljenih uzoraka snimljeni su metodom FTIR-ATR spektroskopije u srednjem infracrvenom dijelu spektra s Fourierovom transformacijom (FT) i ATR tehnikom snimanja, pri čemu se koristio ATR instrumentalni dodatak sa dijamantom kao internim refleksijskim elementom. U razdoblju od 2009-2012 godine prikupljeno je 737 uzoraka meda s područja 15 županija. Na temelju skupnih rezultata peludne analize, fizikalno-kemijskih analiza te senzorske analize, ukupno 506 uzoraka meda klasificirani su kao uniflorni (raspodjeljeni u devet vrsta), 153 kao multiflorni te 59 kao medljikovci. Najintenzivniji i najsloženiji apsorpcijski segment IR spektra meda utvrđen je u spektralnoj regiji između 1175 i 950 cm-1, a temeljem predobrade spektralnih podataka, kemometrijskog modeliranja i analize glavnih sastavnica (PCA) uniflorne vrste meda klasificirane su u grupe prema botaničkom podrijetlu. Izračunavanjem i analizom glavnih sastavnica utvrđeno je da je 72, 63% varijabilnosti u IR spektrima meda sadržano u prvim trima glavnim sasatavnicama. Većina je informacija (40, 13%) sadržana u glavnoj sastavnici PC1, koja zajedno s PC2 (19, 17%) i PC3 (13, 33%) odovara varijacijama molekula glukoze i fruktoze u području spektra između 1150 i 950 cm-1. PCA analizom nije bilo moguće razlučiti uniflorne od multiflornih vrsta meda. PCA analiza rezultirala je zamjetnim odvajanjem odabranih uniflornih vrsta meda prema zemljopisnom podrijetlu na temelju IR spektralnih podataka područja “otiska prsta”. Dobiveni specifični IR spektri karakteristični za pojednine vrste uniflornog meda dali su temelje za izradu zbirke IR spektara meda s područja Hrvatske.

Botaničko i zemljopisno podrijetlo meda ; FTIR-ATR spektroskopija ; kemometrijsko modeliranje ; analiza glavnih sastavnica (PCA)

nije evidentirano