hrvatski

Nesukladnosti u Laboratoriju za ispitivanje poremećaja zgrušavanja krvi u KBC Rijeka

Uvod: Svaki medicinski laboratorij je obvezan u skladu sa međunarodnom normom HRN EN ISO 15189 upravljati kvalitetom svih faza laboratorijskog rada, standardizirati sve navedene procese, te dokumentirati njihovo provođenje. Cilj: Cilj rada je analiza prijavljenih nesukladnosti u Laboratoriju za ispitivanje poremećaja zgrušavanja, Kliničkog zavoda za transfuzijsku medicinu, Kliničkog bolničkog centra Rijeka kroz petogodišnje razdoblje. Metode: Retrospektivna analiza prijavljenih nesukladnosti u razdoblju od 2012. do 2016. godine. Rezultati: U navedenom razdoblju ukupno je zabilježeno 385 nesukladnosti (13 nesukladnosti u 2012., 28 nesukladnosti u 2013., 27 nesukladnosti u 2014., 119 nesukladnosti u 2015., 204 nesukladnosti u 2016). Prema fazama laboratorijskog procesa najveći broj nesukladnosti zabilježen je u fazi predanalitike (291 ili 85, 3%), u kojoj dominiraju neadekvatni uzorci (ugrušci u uzorku, hemoliza i neadekvatna količina krvi). Neočekivano je veliki broj vađenja uzorka s pogrešnim imenom i/ili prezimenom (22 ili 7, 6%), dok su ostale nesukladnosti u ovoj fazi zabilježene u manjem broju. Prema broju nesukladnosti slijedi analitička faza (32 nesukladnosti ili 9, 4%) gdje dominiraju greške u radu aparata, te greške u internim kontrolama reagensa. Najmanje nesukladnosti zabilježeno je u postanalitičkoj fazi (18 ili 5, 3%), u kojoj se najčešće prijavila greška prilikom ispisa nalaza. Nesukladnosti su razvrstane prema mogućoj kliničkoj posljedici kao bezopasne, značajne i opasne. Uočen je najveći dio značajnih nesukladnosti (260 ili 76, 3%), slijede nesukladnosti s potencijalno opasnom kliničkom posljedicom (42 ili 12, 3%), gdje dominiraju vađenja uzorka s pogrešnim imenom i/ili prezimenom, dok je nesukladnosti s bezopasnim posljedicama bilo 39 ili 11, 4%. U posljednjoj godini praćenja zabilježen je veći udio nesukladnosti označenih kao ostali razlozi (ukupno 44) što se objašnjava uvođenjem informatizacije u laboratoriju kojom se nesukladnost ne može svrstati u već definirane kategorije. Ove nesukladnosti nisu uključene u analizu. Zaključak: U analiziranom razdoblju zabilježen je značajan porast nesukladnosti u svim fazama laboratorijskog procesa, uz tendenciju daljnjeg porasta. Najveći udio odnosi se na predanalitičku fazu, što odgovara podacima iz literature. Iznenađuje relativno veliki broj potencijalno opasnih nesukladnosti, pogotovo broj vađenja uzoraka s pogrešnim imenom i/ili prezimenom. Uvođenjem informatizacije porastao je broj nedefiniranih nesukladnosti čime se nema uvida u vrstu i značajnost. Ovi rezultati ukazuju na potrebu za trajnom edukacijom svih djelatnika u procesu laboratorijskog rada, uključujući i djelatnike izvan laboratorija, uz provođenje korektivnih mjera, a kako bi se smanjila mogućnost grešaka u svim segmentima laboratorijskog rada.

Nesukladnosti, Zgrušavanje krvi

nije evidentirano