engleski

The influence of the English language paradigm on the genetics vocabulary in Croatian

The communication in natural sciences, especially in countries whose languages are considered to be 'small languages', is dependent on non-critical acceptance of English terms. The intensity of such a linguistic process is all the more pronounced due to the specificities of the area of molecular and cell biology, and its increasing presence in the news media and the rising impact of the scientific results in these fields on many segments of everyday life. The systematisation of vocabulary of this specific scientific discipline in Croatian is an important step in the process of developing scientific and professional communication and education of future generations of experts in their mother tongue. The methodology of forming the Croatian vocabulary of genetics is a challenge not only due to complex lexicological dilemmas to be addressed and new translation equivalents to be identified, but also due to the need to review the existing, sometimes frozen terminological and terminographical syntagms whose components belong to its basic corpus. This presentation will focus on discussing, from the perspective of difficulties and the ways to overcome them in an attempt to systematise the Croatian vocabulary in genetics, the central dilemmas for the linguistic but also natural sciences in the process of development of one's own language under the influence of social and cultural trends in the European and global scientific communities which are faced with a continuous monolingualisation trends in science. A separate analysis will be made of equivalent lexical solutions in the Slovene language, whose terminological systematicity in the area of molecular and cell biology and complementary scientific fields provides clear methodological guidance and a constructive model for other Slavic languages. ***** Komunikacija u prirodnim znanostima, posebice u zemljama čiji se jezici smatraju „malima“, ovisna je o nekritičkom preuzimanju naziva iz engleskog jezika. Intenzitet takvog jezičnog procesa dodatno do izražaja dolazi zbog specifičnosti područja molekularne i stanične biologije, odnosno njihove sve snažnije zastupljenosti u informativnim medijima kao i zbog sve većeg utjecaja rezultata ovih znanosti na mnoge segmente svakodnevnog života. Usustavljivanje leksika ove specifične znanstvene grane na hrvatskom jeziku bitan je korak u procesu razvoja znanstvene i stručne komunikacije te obrazovanja budućih naraštaja stručnjaka na materinskom jeziku. Metodologija oblikovanja hrvatskog genetičkog leksika izazov je ne samo zbog rješavanja složenih leksikoloških nedoumica i pronalaženja novih prijevodnih istovrijednica u odnosu na englesko nazivlje već i zbog nužnog revidiranja postojećih, katkad petrificiranih, terminoloških i terminografskih sintagmi čije sastavnice pripadaju njegovu temeljnom korpusu. U ovom će se izlaganju iz perspektive poteškoća, kao i načina njihova nadilaženja, prilikom usustavljivanja hrvatskog genetičkog leksika raspraviti centralne aporije s kojima se susreće jezikoslovlje, ali i prirodoslovlje, u procesu razvoja vlastitog jezika pod utjecajem društveno-kulturnih pravaca europske i svjetske znanstvene zajednice obilježenim predznakom kontinuiranog afirmiranja mehanizama pojednojezičenja znanosti. Bit će dan i poseban osvrt na ekvivalentna leksička rješenja u slovenskom jeziku, čija terminološka strukturiranost u pogledu područja molekularne i stanične biologije te komplementarnih znanstvenih grana pruža jasne metodološke smjernice i konstruktivan model za ostale slavenske jezike.

English genetic terminology ; Croatian genetic terminology ; terminological dilemmas ; word-formation ; monolingualisation of science

Zbog specifičnosti teme izlaganje je održano dvojezično.