hrvatski

Kemijske karakteristike populacija maslačka s križevačkog i riječkog popdručja

Maslačak (Taraxacum officinale L.) je livadna biljka koja raste i cvate od ranog proljeća do kasne jeseni. Cijela biljka je jestiva i ljekovita (bogata vitaminom C i mineralima: kalijem, željezom, natrijem i fosforom, kao i eteričnim uljima i masnim kiselinama) pa se zbog toga često sakuplja s prirodnih staništa. Mladi listovi se beru prije nego maslačak počne cvjetati, a koriste se za pripremu salate. Cvjetovi se koriste za pripremu meda ili slatkog, dok se korijenje vadi u jesen, a koristi se, zbog visokog sadržaja inulina, kao zamjena za kavu, a dobro djeluje i na peristaltiku crijeva. Kako nutritivna vrijednost biljke ovisi o agroklimatskim uvjetima u kojima raste, ali i o količini pristupačnih hraniva u tlu, željeli smo utvrditi hoće li ovi čimbenici utjecati i na kemijski sastav lista samoniklog maslačka. U tu svrhu uzeti su uzorci na četiri križevačke i dvije riječke lokacije i utvrđena agrokemijska svojstva tla i koncentracije hraniva u biljkama. Na temelju deskriptivnih statističkih pokazatelja vidljivo je da su kemijska svojstva tla vrlo varijabilna. Pri tome je najvarija-bilnije svojstvo fiziološki pristupačan fosfor (CV=159, 92 %), a najmanje reakcija tla (CV=5, 91 %). Koncentracije osnovnih biogenih elemenata (N, P i K) u listu, kao i vitamina C, imaju nizak koeficijent varijabilnosti. Korelacije između ispitivanih kemijskih svojstava maslačka i svojstava tla pokazuju da je koncentracija dušika i fosfora u značajnoj negativnoj korelacijskoj vezi s dušikom u tlu, a u pozitivnoj s fosforom, dok je koncentracija vitamina C u značajnoj negativnoj korelacijskoj vezi s koncentracijom fosfora.

maslačak (Taraxacum officinale L.), kemijski sastav, tlo, korelacije

nije evidentirano