hrvatski

Fenomen stranih boraca kao dio protuterorističke politike Europske unije

Europa se trenutno suočava s izmijenjenim i većim rasponom prijetnji koje proizlaze iz aktivnosti džihadističkih skupina i pojedinaca. Tzv. Islamska država pokazala je svoju spremnost i sposobnost za višestruke napade usmjerene na raznovrsne ciljeve gdje god i kad god to zaželi. Štoviše, stekla je status u okviru "globalnog džihada", dok istodobno opasnost od drugih džihadističkih militantnih skupina nije smanjena. Ukupna prijetnja očituje se u znatnom broju stranih terorističkih boraca koji su se vratili u države EU. Procjenjuje se da je riječ o gotovo trećini onih koji su otputovali u zone sukoba, a potencijalno se mogu aktivirati čineći terorističke napade. Od 2012. godine bilježi se znatan porast takozvanih stranih boraca u Siriji, te u novije vrijeme, na iračkim ratištima: samo od rujna 2014. do rujna 2015. godine broj stranih boraca je, navodno, udvostručen i doseže brojku od 30.000 boraca koji dolaze iz 104 zemalja. Neki povratnici uporno nastavljaju s terorističkim prijetnjama u EU pomažući u prikupljanju sredstava, regrutiranju i radikalizaciji novaka. Jednako tako, mogu poslužiti kao uzor za sve one koji bi se ubuduće željeli pridružiti nasilnom džihadizmu. Unatoč tome što stručnjaci i vladini dužnosnici upozoravaju na potencijalnu prijetnju sigurnosti, analiza ovog fenomena ukazuje na izostanak zajednički usklađenog definiranja termina „strani borac“ i središnjeg repozitorija za podatke prikupljene na nacionalnoj i razini EU. Koriste se procjene umjesto točnih brojki, miješaju se brojevi stranih boraca s brojkama stranih terorističkih boraca itd. Cilj rada je dati pregled i analizu postojećih spoznaja iz otvorenih izvora, istraživanja i relevantnih izvještaja koji se odnose na profil stranih boraca i razvoj protuterorističkih politika u Europskoj uniji.

Profil stranih boraca ; Europska unija ; Protuteroristička strategija i politike EU

nije evidentirano