hrvatski

Vrana lake near Biograd: natural and anthropogene influences on the formation of methane in lake sediments

Metan (CH4) je staklenički plin kojem se koncentracija udvostručila u posljednjih 250 godina. U prirodi metan ima brojne izvore nastanka, nastaje razgradnjom organskih tvari u uvjetima bez kisika. Slatkovodni ekosustavi značajno pridonose u procesutransformacije ugljika i njegovog transporta u atmosferu. Procijenjeno je da jezera u prosjeku emitiraju od 8 do48 Tg metana, što predstavlja između 6 i 16% globalne emisije metana i 513 Tg C iz ugljičnog dioksida. Procjena je da emisija metana 24% samo iz velikih jezera u Europi, a i mali vodeni ekosustavi mogu pridonijeti emisiji. Sva jezera sa sedimentom bogatim organskom tvari i većim stupnjem eutrofičnosti značajnije pridonose emisiji stakleničkih plinova te produkciji sumporovodika (H2S). Također, utjecaj poljoprivrednih aktivnosti koji dovodi do povećanje trofičkog stupnja jezera značajno utječe na emisiju. Ugljični dioksid (CO2) nastaje respiracijom u sedimentu i izlazi kroz vodeni stupac u atmosferu ili može nastati biološkim procesima u sedimentu. Kako je ovaj spoj jako topljiv, velike koncentracije mogu se akumulirati u sloju između sedimenta/vodenog stupca. Emisija metana je balansirana od strane dva suprotna procesa: metanogenezom u anoksičnim uvjetima te oksidacijom nastalog metana. Metan je glavi produkt metabolizma ugljika u jezerima te putuje iz sedimenta kroz vodeni stupac do atmosfere i tijekom puta može biti oksidiran u ugljični dioksid. Mikrobni procesi koji utječu na sintezu ugljičnog dioksida i metana te njegovu emisiju regulirani su od strane različitih varijabli kao npr. temperature vode i sedimenta, prisustva/odsustva kisika i organske tvari, sastava organske tvari, kemije vode i sedimenta, pH, električne provodljivosti te dubine tj. razine jezera i veličine jezera. Vransko jezero je površinom najveće i prirodno jezero u Hrvatskoj dubine svega 2 do 6 m. Hidrogeološka veza s morem ostvaruje se kroz okršeni vapnenački greben širine 800 do 2500 m i kroz umjetni kanal Prosika na jugoistočnoj strani jezera. Razina vode Vranskoga jezera osjetljiva je na promjene hidroloških prilika. Uporabom sekvenciranja bakterijskih populacija sljedeće generacije detaljnije su opisani u dvije jezgre sedimenta u kojima su mjerene koncentracije metana. Rezultati ukazuju na značajnije razlike kako u horizontalnom tako i vertikalnom slijedu. Daljnje analize dat će nam i detaljniji opis bakterijskih populacija kao i njihovih funkcija u sedimentima. Dosadašnja istraživanja pokazala su da utjecaj poljoprivrede iz Vranskog polja doprinosi ubrzanju procesa eutrofikacije u jezeru.

Jezerski sedimenti ; metan ; Vransko jezero

nije evidentirano