hrvatski

Utjecaj nekoliko činitelja na urod i kvalitetu pšenice

U pokusima na tri lokacije (Osijek, Požega i Tovarnik) sa sedam sorata ozime pšenice (Srpanjka, Kraljica, Vulkan, Silvija, Tika Taka, El Nino i Tata Mata) u dvije sjetvene norme (300 zrna/m2 i 600 zrna/m2) tri ponavljanja, te u Osijeku sa dva fungicidna i kontrolnim tretmanom u dva ponavljanja i s jednom i dvije prihrane (druga je bila sa 15 % otopinom uree) bez ponavljanja u cilju ispitivanja nekih utjecaja na urod i kakvoću pšenice 2016./2017. godine analizirani su urod zrna, hektolitarska masa, masa 1000 zrna, sadržaj bjelančevina, te sadržaj vlažnog ljepka.Veći urod zrna, hektolitarska masa i masa 1000 zrna ostvareni su u Osijeku (110, 48 dt/ha ; 111, 31 dt/ha ; 82, 47 kg/hl ; 83, 06 kg/hl ; 39, 76 g ; 39, 73 g) nego u Požegi (78, 67 dt/ha ; 89, 02 dt/ha ; 80, 63 kg/hl ; 81, 39 kg/hl ; 34, 77 g ; 36, 13 g) i Tovarniku (68, 09 dt/ha ; 72, 51 dt/ha ; 79, 24 kg/hl ; 80, 6 kg/hl ; 36, 44 g ; 36, 97 g). Na svim lokacijama ostvaren je veći urod sa većom sjetvenom normom (najmanja razlika bila je u Osijeku). U Požegi i Tovarniku ostvaren je veći sadržaj bjelančevina i vlažnog glutena nego u Osijeku, vjerojatno kao posljedica razlike u tretmanima pokusa. U pokusu sa fungicidnim tretmanima najveći urod zrna (126, 94 dt/ha) i najveći sadržaj bjelančevina (13, 26 % ) ostvaren je uz dva fungicidna tretmana, a najmanji u kontrolnom tretmanu (107, 78 dt/ha i 12, 09 %). Folijarna prihrana povećala je udio bjelančevina u prosjeku za 2, 69 %. Sorte su različito reagirale na pojedine tretmane.

pšenica, sorte, lokacije, urod, kakvoća

nije evidentirano