hrvatski

Percepcija uspješnog starenja u starijih osoba

Uspješno starenje je pomalo kontroverzan konstrukt kojeg nije lako operacionalizirati. Različiti teorijski pristupi koriste različite kriterije ili definicije uspješnog starenja iz kojih proizlaze različiti pokušaji operacionalizacije ovoga konstrukta. U ovom istraživanju polazi se od subjektivnih ili laičkih koncepcija uspješnog starenja, odnosno od toga kako same starije osobe shvaćaju uspješno starenje. Na prigodnom uzorku od 235 osoba starijih od 60 godina provedeno je istraživanje s ciljem ispitivanja njihove percepcije uspješnog starenja. U istraživanju je korišten hrvatski prijevod (Ambrosi-Randić i Plavšić, 2008) liste od dvadeset obilježja uspješnog starenja za koja su Phelan i sur. (2004) utvrdili da su se najčešće pojavljivala u ranijoj literaturi o ovom konstruktu. Rezultati su pokazali da je od 20 ispitanih obilježja njih 12 preko 70% ispitanih starijih osoba procijenilo važnima za uspješno starenje. Najveći postotak sudionika je važnim za uspješno starenje procijenio dobro zdravlje, sposobnost pojedinca da se brine o sebi i da se osjeća dobro sa samim sobom. Najmanje važnima za uspješno starenje pokazali su se dugovječnost, radni angažman nakon umirovljenja te učenje novih stvari i u starijoj dobi. Utvrđene su i razlike u procjeni važnosti nekih obilježja uspješnog starenja s obzirom na neka sociodemografska obilježja sudionika. Tako se pokazalo da je značajno više žena negoli muškaraca važnim za uspješno starenje procijenilo podršku obitelji i prijatelja, dok su osobe višeg u odnosu na one nižeg stupnja obrazovanja kontinuirano učenje novih stvari procjenjivale važnijim za uspješno starenje. Pokušaji objašnjenja konstrukta uspješnog starenja svakako bi trebali uzeti u obzir i kako same starije osobe vide uspješno starenje.

dobrobit ; laički model ; starije osobe ; uspješno starenje ; zdravlje

nije evidentirano