hrvatski

Italska terra sigillata i keramika tankih stijenki na području sjeverne Liburnije: tipologija, kronologija, distribucija

U radu Italska terra sigillata i keramika tankih stijenki na podruĉju sjeverne Liburnije: tipologija, kronologija i distribucija analiziraju se dvije vrste keramiĉkoga finoga stolnog posuĊa antiĉke datacije s podruĉja sjeverne Liburnije, a ĉije je proizvodno ishodište Apeninski poluotok. Sjeverna Liburnija, odnosno Kvarner, ciljano su izdvojeni zbog postojanja brojnih neobjavljenih keramiĉkih nalaza, ali i prethodnih objava koje su se bavile ovim keramiĉkim materijalom te su stoga posluţile kao temelj za ovaj rad. Zbog svoje dobre kronološko-tipološke definiranosti i opće prisutnosti, te dvije vrste finoga stolnoga posuĊa omogućavaju šire analize trgovinskih i gospodarskih kontakta izmeĊu Italskoga poluotoka i podruĉja na koja su se one izvozile, što ukljuĉuje provinciju Dalmaciju. U radu su rekonstruirani trgovaĉki i kulturni kontakti sjeverne Liburnije s italskim (rimskim) svijetom, ĉime se kroz sociološko- gospodarski aspekt promatralo lokalno stanovništvo na prijelazu stare u novu eru i definirani su oni aspekti koji ga izdvajajui/ili zbliţavaju, s onim susjednih podruĉja. Istraţivanje je obuhvatilo obradu nalaza u muzejskim ĉuvaonicama i privatnim zbirkama, nalaza s recentnih terenskih istraţivanja, te objavljenih nalaza koji su dijelom prilagoĊeni suvremenim tipologijama. Osnovni alat za obradu nalaza i njihovu kasniju analizu – relacijska baza podataka ISKAN – osmišljen je posebno za potrebe ovog istraţivanja. Tako uspostavljene tipologije italske terre sigillate i keramike tankih stijenki podrobno su rašĉlanjene i analogijama povezane uz nadregionalne tipologije ili materijal s pojedinih lokaliteta. Posebna je paţnja posvećena analizi distribucije svakoga tipa na susjednim podruĉjima provincije Dalmacije i Histrije. Nalazi su tako tipološki odreĊeni, datirani i kvantificirani, što je omogućilo provedbu druge faze istraţivanja, odnosno statistiĉku obradu. S obzirom na specifiĉnosti podruĉja Liburnije, na kojem se javlja lokalna keramiĉarska proizvodnja u Crikvenici te se pretpostavlja postojanje još najmanje jedne regionalne radionice, posebna je paţnja posvećena problematici pojavnosti lokalnih proizvoda unutar analiziranoga korpusa. Provedena je statistiĉka obrada analiziranoga materijala, i to kvantitativno i kronološki, dok se pitanju distribucije pristupilo analizom pojedinih sluĉajeva (case studies) s obzirom da karakteristike ustanovljenih konteksta nisu kod svih lokaliteta omogućile jednaki statistiĉki uzorak. Dobiveni podaci usporeĊeni su s pojedinim lokalitetima i regijama gdje su sliĉne studije omogućile komparativni pristup, što je uz analizu drugih pokazatelja trgovine i gospodarstva antiĉke sjeverne Liburnije, kao i analizu uvoznog materijala prethodnih razdoblja, omogućilo zakljuĉivanje o naĉinu trgovine izmeĊu ovoga podruĉja i zapadne obale Jadrana te identifikaciju regionalnih specifiĉnosti. Na taj su naĉin dobiveni podaci smješteni u širi kontekst liburnskoga društva, njegova gospodarstva i kulture u trenutku prijelaza s peregrinske društvene organizacije u rimski društveno-politiĉki sustav, odnosno u trenutku njegove „romanizacije“. Koristeći i druge dostupne izvore i komparativne primjere, sjeveroliburnsko društvo analizira se s aspekta akulturacije, prihvaćanja italskih (odnosno vanjskih) kulturnih modela i obiĉaja, odnosno zadrţavanja vlastitih, te se pokušava definirati trenutak i znaĉajke njegova doticaja i ulaska u opći jadranski, a kasnije i mediteranski kulturni krug. TakoĊer, s obzirom na ograniĉeno trajanje obaju keramiĉkih vrsta i znaĉajan trgovaĉko-gospodarski preokret koji njihov kraj obiljeţava, upućuje se i na slijed trgovine (uvoza) nakon zamiranja proizvodnje italskoga finoga stolnoga posuĊa, no i u ovom sluĉaju u granicama objavljenih radova ili preliminarnih pregleda materijala.

sjeverna Liburnija ; italska terra sigillata ; keramika tankih stijenki ; tipologija ; kronologija ; distribucija ;

nije evidentirano