hrvatski

Obrazovanje medicinskih sestara u zemljama Europe

Danas, na početku dvadeset prvog stoljeća prisutna je velika različitost u obrazovanju medicinskih sestara u zemljama Europske unije i zemljama potpisnicama Bolonjske deklaracije. Obrazovanje medicinskih sestara krajem dvadesetog i početkom dvadeset prvog stoljeća obilježio je niz promjena. Promjene u sestrinskom obrazovanju u Zapadnoj Europi rezultat su društvenih promjena, reforma u zdravstvenom sustavu te profesionalizacije sestrinstva, a usmjerene su razvoju jedinstvene platforme prvostupničkog sestrinskog studija i integriranju sestrinskih studija u visokoškolski obrazovni sustav (Spitzer A, Perrenoud B, 2006). Usklađivanje sestrinskog obrazovanja s ciljevima Bolonjske deklaracije dovelo je do značajnih promjena i započinjanja ujednačavanja razina obrazovanja medicinskih sestara diljem Europe. Bolonjski proces trebao bi dovesti do povisivanja razine obrazovanja medicinskih sestara i daljnje harmonizacije studijskih programa te omogućiti mobilnost nastavnika i studenta, razmjenu znanja i iskustva u učenju i poučavanju te istraživanjima. Cilj sestrinskog obrazovanja je pripremiti medicinske sestre za samostalno, odgovorno i profesionalno provođenje zdravstvene njege. Kako bi se ujednačila kvaliteta obrazovanja medicinskih sestara i osigurala kvalitetna zdravstvena skrb koju medicinske sestre pružaju, na području Europske unije obrazovanje medicinskih sestara regulirano je Direktivama Europske unije 2005/36/EC i 2013/55/EU. Od 47 zemalja potpisnica Bolonjske deklaracije u dvije zemlje se ne obrazuju medicinske sestre (Lihtenštajn, Vatikan), u preostalih 45 zemalja – obrazovanje na visokoškolskoj razini provodi se u 68% zemalja, a u 33% zemalja to su sveučilišni studiji (Lahtinen P, et al 2014.). U dijelu zemalja obrazovanje se provodi na srednjoškolskoj razini, a u dijelu i na srednjoškolskoj i visokoškolskoj razini. Obrazovanje na visokoškolskoj razini, uz sveučilišta, provodi se i na koledžima te veleučilištima (politehnikama). Trajanje prvostupničkog studija je također različito: tako studij u pojedinim zemljama traje 3, 3, 5 ili 4 godine. U zemljama Europske unije različiti su oblici nastavka obrazovanja po završetku prvostupničkog studija. Studenti mogu nastaviti obrazovanje na visokim učilištima ili pri zdravstvenim ustanovama, u trajanju od 15 do 120 ECTS bodova, no većinom u trajanju od 60 ECTS bodova. Specijalizacije su najčešće iz sljedećih područja: intenzivna njega i mentalno zdravlje (67%), operacijsko sestrinstvo (58%), hitna služba i pedijatrija (50%) (Rautiainen E, Vallimies Patomäki, 2016). Dio specijalizacija završava stjecanjem novog stručnog ili akademskog naziva, a dio certifikatima.

medicinske sestre, obrazovanje

nije evidentirano