hrvatski

Metode određivanja strojno-ručnih vremena tehnoloških zahvata šivanja

U radu su izvedena istraživanja koja su rezultirala uspostavom sedam novih metoda za određivanje vremena strojno-ručnih tehnoloških zahvata šivanja, a svaka od njih je, prema svojim postavkama, primjenjiva za specifične tehničko-tehnološke uvjete šivanja šavova, tako da zajedno pokrivaju sve mogućnosti izvođenja tehnoloških zahvata šivanja i određivanja njihovih normalnih vremena. Time je ukazano na dosadašnji nedostatak sustava unaprijed određenih vremena koji nemaju primjerene i dovoljno razrađene metode za određivanje strojno-ručnih vremena šivanja budući da su se one temeljile samo na određivanju vremena prema radnim karakteristikama stroja. Utvrđene metode svoj rad temelje i na drugim čimbenicima poput vrste šivaćeg stroja, obilježja šivanog šava (specifična gustoća uboda, duljina šava i polumjer zakrivljenosti putanje šava, vrsta šava) pa do psihofizičkih reakcijskih sposobnosti radnika. U tematskom dijelu rada su detaljno opisane sve dosad objavljene metode za određivanje vremena strojno-ručnih zahvata šivanja odjeće započevši s metodom za određivanje vremena s pomoću izraza za strojni rad, razmatranjem nedostataka te metode s obzirom na dinamičke faze rada šivaćih strojeva te metodom po W. Oeseru koji je razradio tu problematiku. Potom slijede metode po F. Krowatscheku i P. Ludemannu koji su odredili utjecaj parametara nazivnih ubodnih brzina šivanja i broja uboda u šavu uzimajući u obzir faze ubrzanja i usporavanja šivaćeg stroja te prihvatljiva pogonska metoda po B. Kukiću koju razrađuje i koristi P. Moll, kao i računalne metode razvijene u Sigmaringenu (Methodenreflektor), Method Time Measurement (MTM) metoda njemačkog MTM udruženja, metoda razvijena na Fakulteti za strojništvo Univerze v Mariboru i patentirana MMPP metoda razvijena u Zavodu za odjevnu tehnologiju Tekstilno-tehnološkog fakulteta u Zagrebu. Opisane su regulacijske i reakcijske značajke poslužitelja stroja te uspostavljene metode po R. Heckneru s uvođenjem reakcijskih čimbenika u izraze za izračun strojno-ručnih vremena šivanja i metoda po R. Hopfu. Također je opisana metoda po W. Mölleru, uspostavljena početkom 90-ih godina, utemeljena na kibernetičkom modelu ljudskih reakcija čovjeka, geometrijskoj razradi šavnih čimbenika te modelu potrebnih i mogućih reakcija poslužitelja šivaćeg stroja. U poglavlju koje obrađuje metodiku su prikazane osnovne postavke s Planom istraživanja, opis mjernog postava metode MMPP i uređaja koji su korišteni u mjernom postavu, opis postupka mjerenja, razrada mjernih uzoraka, oblikovano radno mjesto i načini obrade video snimaka izvođenja rada na radnom mjestu. U poglavlju koje daje prikaz rezultata istraživanja dat je prikaz utvrđenih sedam novih metoda za određivanje vremena strojno-ručnih tehnoloških zahvata šivanja, njihovi matematički modeli, izračun podataka prema tim modelima kao i prikaz sedam računalnih programa za izračun podataka prema svakoj utvrđenoj metodi. Prikazan je postupak uspostave matematičkog modela za utvrđivanje normalnih vremena strojno-ručnih tehnoloških zahvata šivanja ravnih šavova (RAV metoda), faktora korekcije o vrsti šivaćeg stroja ( ), i tablični pregledi izračunatih vremena za raspon nazivnih ubodnih brzina šivanja od 1000 do 7000 min-1 i za 5 do 300 uboda u ravnom šavu. Za utvrđivanje normalnih vremena strojno-ručnih tehnoloških zahvata šivanja zakrivljenih šavova određen je koeficijent korekcije ( ) za različite polumjere zakrivljenih šavova potreban za uspostavu matematičkog modela (ZAK metoda) i tablični prikaz podataka za raspon nazivnih ubodnih brzina šivanja od 1000 do 7000 min-1 tijekom šivanja zakrivljenih šavova s polumjerom zakrivljenosti od 20 do 3000 mm i za 5 do 300 uboda u tim šavovima. Za obje metode dati su i 3D prikazi funkcijskih međuovisnosti svih utjecajnih čimbenika kao i sheme računalnih programa za izračun podataka normalnih vremena izvođenja za ravne i zakrivljene šavove. Nadalje je dat prikaz rezultata uspostave četiri metode temeljene na kibernetičkom modelu reakcijskih sposobnosti poslužitelja stroja tijekom spajanja zakrivljenih šavova. Načinjen je matematički model i izrazi za izračun potrebnih ( ) i maksimalnih reakcijskih sposobnosti ( ) poslužitelja stroja te ispitani s poznatim empirijskim podacima što je poslužilo za uspostavu prve takve metode (MONOR1). Prikazanom korekcijom geometrijskih čimbenika spajanja šavova u radnoj zoni stroja ispostavljena je druga metoda (MONOR2) na temelju koje je izveden izračun tablično prikazanih rezultata za iste patrametre kao i u ZAK metodi, uz duljine spajanih šavova od 0,5 do 60 cm i 3D prikaz svih međuovisnosti utjecajnih parametara. Istraživanjem funkcijski međuovisnosti utjecaja odnosa parametara ( ) i ( ) utvrđena je i treća metoda (MONOR3). Na temelju prikupljenih spoznaja tijekom izvedbe eksperimentalnog rada prikazan je izvod novih i originalnih matematičkih izraza za izračun tzv. efektivne ubodne brzine šivanja, normalnih vremena strojno-ručnih tehnoloških zahvata šivanja i kritičnog polumjera zakrivljenosti šavova koje do sada nisu bile poznate u području odjevnog inženjerstva. Na temelju tih potpuno novih izraza uspostavljena je i četvrta potpuno nova i originalna metoda (MONOR4), pripadajući računalni program, istraživanje funkcijskih ovisnosti izraženih u novim izrazima te verifikacija uspostavljenih modela. Na sličan način prikazana je i uspostava metode za određivanje normalnih vremena strojno-ručnih tehnoloških zahvata šivanja šavova s dva polumjera zakrivljenosti (BIR metoda), pripadajući matematički izrazi i shema izrađenog računalnog programa. Za svaku razvijenu metodu određivanja vremena strojno-ručnih tehnoloških zahvata šivanja je, nakon utvrđivanja svih relevantnih podataka i nakon što je utvrđena valjanost i primjenjivost metode, načinjen odgovarajući računalni program prema postavljenom matematičkom modelu za brza i točna izračunavanja potrebnih normalnih vremena šivanja. Time je omogućena potpuna praktična primjena razvijenih metoda određivanja normalnih strojno-ručnih tehnoloških zahvata šivanja koje, uz primjenu neke od metoda unaprijed određenih vremena za određivanje trajanja ručnih zahvata predstavlja cjelovit sustav određivanja normalnih vremena izvođenja tehnoloških operacija za potrebe projektiranja proizvodnih sustava, oblikovanje radnih mjesta, utvrđivanje pogodnih radnih metoda i vremenskih normi u području odjevnih tehnologija.

odjevno inženjerstvo; tehnološke operacije šivanja; strojno-ručni tehnološki zahvati šivanja; studij rada; metode određivanja normalnih vremena

nije evidentirano